Ilustraciju za blog napravio: Milica Čvokić
Za blog piše: Prof.dr.sc. Semir Vranić
College of Medicine, Qatar University

Mnogima je još uvijek misterija ko su i čime se bave patolozi. Nije rijedak slučaj da ni zdravstveni profesionalci ne znaju čime se tačno patolozi danas bave. Običan svijet najčešće patologa vezuje za obdukcije, što je ranije dobrim dijelom i bio slučaj. No, ta se praksa zadnjih desetljeća znatno izmijenila, a i uloga patologa u dijagnostici bolesti znatno promijenila.

U najširem smislu, patologija je medicinska disciplina koji se bavi proučavanjem humanih bolesti na nivou organa, tkiva i stanice. U dijagnostičkom smislu, patologija podrazumijeva ispitivanje uzroka bolesti upotrebom mikroskopa i postavljanje dijagnoze. Mikroskopska dijagnoza se smatra konačnom za liječenje pacijenata.

Moderna patologija se vezuje za ime Rudolfa Virchowa (1821-1902). Virchow je bio prvi znanstvenik koji je uveo koncept “stanične patologije”, odnosno postavio stanicu u središte problema.

Patolozi u svome radu nezaobilazno koriste mikroskop zahvaljujući kome su do u tanične opisali brojne morfološke varijante tumora. Dr. Theodor Boveri još 1914. godine postavio hipotezu da je maligni tumor posljedica nagomilanih mutacija unutar tumorske stanice. Kompletniji i detaljniji opis nastanka tumora iznio je dr. Nowell 50 godina kasnije. Konačno, 2000. godine, a bazirano na istraživanjima molekularne biologije i genetike, poznati dvojac Weinberg-Hanahan je objavio svoj ključni rad u kojem je sumirao ključne molekularne i signalne puteve koji uzrokuju maligne tumore.

Uporedo sa iznimno brzim razvojem molekularne biologije i genetike, koje su rezultirale brojnim otkrićima i spoznajama o tumorima, razvijala se i usavršavala dijagnostička patologija. Ta usavršavanja su podrazumijevala bolja oruđa za rad (mikroskopi), ali i razvoj novih metoda koje su omogućile precizniju i klinički relevantniju klasifikaciju tumora. Među tim metodama je od ključnog značaja imunohistokemija, koja je u praksi potpuno zaživjela zadnjih 30 godina. Imunohistokemija je metoda imunobojenja, koja podrazumijeva selektivnu identifikaciju i vizualizaciju ciljane ”mete” u određenom tkivu. Zahvaljujući imunohistokemiji, patolozi su u mogućnosti da u tumorima otkriju i kvantificiraju brojne ”mete” (biomarkere), od kojih su neke klinički važne i mogu se ciljano tretirati uz pomoć ”pametnih” lijekova.

Sve je ovo u zadnjih 10-ak godina utjecalo na razvoj precizne medicine, koja predstavlja novu paradigmu u liječenju tumora, a zasnovana je na jednostavnom principu da se svaki pacijent tretira pravom terapijom u pravo vrijeme. Principi precizne medicine podrazumijevaju da se pri odluci o tretmatnu pacijenta u obzir uzmu sve specifičnosti pojedinog pacijenta uključujući njegovu biologiju i genetiku, okruženje i životni stil. Koncept precizne medicine podrazumijeva individualni pristup svakom onkološkom pacijentu u svrhu adekvatnog tretmana.

Navodim ovdje tri primjera koja potvrđuju značaj precizne medicine:

32-godišnja dojilja je razvila agresivni karcinom dojke buknuo neposredno poslije poroda. Opravdano zabrinuta pacijentica je bila vidno ohrabrena poslije profiliranja tumora, koji je pokazao da u tumoru postoji „meta“ za ciljani lijek. Sreći nije bilo kraja kada je poslije 6 ciklusa terapije tumor potpuno nestao! Pacijentica je živa i zdrava, sedam godine poslije provedene terapije!

Drugi primjer je ginekološki karcinom kod 81-godišnje žene, otkriven uz poodmakloj fazi, sa malim izgledima za uspješno liječenje. Molekularno profiliranje je otkrilo potencijalnu ”metu” u tumoru, koja je uspješno napadnuta ciljanom terapijom i poslije 12 mjeseci tumor je potpuno nestao.

Treći primjer je kod 71-godišnje žene, teškog pušača, kod koje se pojavio metastatski karcinom pluća. Iako je situacija izgledala beznadežno, molekularno profiliranje i precizna medicina su pokazali da je tumor pogodan za imunoterapiju. Već poslije dva ciklusa imunoterapije, udaljene metastaze su nestale, a primarni tumor se također reducirao za 50%! Pacijentica nastavlja sa imunoterapijom uz normalan život i nadu da će i primarni tumor u cijelosti nestati!

Koncept precizne medicine je i pred moderne patologe nametnuo nove zahtjeve, potrebu za stalnom edukacijom kako bi u svakome momentu bili u toku sa najnovijim dostignućima i preporukama za dijagnostiku i liječenje onkoloških pacijenata. Patolozi su se sa izazovima precizne medicine našli na ”raskrsnici” između tradicionalne morfologije i nove molekularne dijagnostike, shvativši da su njihova integracija i komplementarnost (zajedno sa drugim disciplinama poput genetike) ključ ne zamo za uspješnu dijagnostiku nego i liječenje onkoloških pacijenata. Zato budućnost patologije leži upravo u tim ”patolozima slijedeće/nove/ generacije” u skladu sa robusnom tehnikom ”next-generation sequencing” koja se koristi za profiliranje malignih tumora u svrhu ciljane terapije. Vjerujem da će ”patolozi slijedeće generacije” uspješno nastaviti razvoj moderne molekularne patologije kao discipline te istovremeno integrirati istu u koncept precizne medicine, a sve za dobrobit naših pacijenata.

M-BA-00000373

Roche d.o.o. - Roche Ltd, Zmaja od Bosne 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina