Da li je retina (mrežnica) najvažniji dio oka?

Za kampanju piše: dr. Amra Nadarević Vodenčarević

Nedostatak bilo koje od navedenih „sposobnosti“ u značajnoj mjeri umanjuje mogućnost kvalitetne interakcije, odnosno „međudjelovanja“ čovjeka i spoljnjeg svijeta (1). Poznato je da problemi sa vidom direktno utiču na kvalitet života ljudi. Možda su naše oči veoma male, ali one nam pružaju ono što što mnogi ljudi smatraju najvažnijim čulom - čulo vida. Naše oči nisu samo prozori naših duša, već i našeg zdravlja. Ljudi rijetko obraćaju pažnju na svoje oči, sve dok nešto ne krene po zlu. Oko je posebno delikatan organ, a vid je složen proces koji uključe različite komponente. 

Vaša retina ima samo jedan posao, ali je on vrlo vrlo važan. Glavni posao retine je pretvoriti svjetlost koju je oko uhvatilo u električne signale koje mozak može obraditi. 

Retina je poput više slojne  torte, gdje se u svakom sloju nalaze posebne stanice - ćelije koje imaju zahtjevnu i važnu funkciju. Naša retina se sastoji od čak deset zasebnih slojeva. Moram naglasiti da je retina izdanak mozga jer se sastoji od živčanog tkiva tj. živaca. U središnjoj mrežnici razlikuje se nekoliko koncentričnih područja različite građe. Pojednostavljeno prikazano, od središta prema periferiji to su: foveola, fovea, parafovea i perifovea. Sva četri područja zajedno čine žutu pjegu, maculu lutea. Žuta pjega od cijele retine ima daleku najveću koncentraciju živaca koje nazivamo fotoreceptori. Upravo zbog toga je to mjesto kojim najjasnije vidimo. Živci unutar žute pjege su bogati pigmentom luteinom i zeaksantinom koji joj daju žućkast izgled pri pregledu, pa je zato i dobila ime žuta pjega. Pigmentacija makule omogućava filtriranje zraka male valne dužine. Na ovaj način se područje najoštrijeg vida dodatno štiti od jarkog svjetla i od ultraljubičastih zraka koje sočivo tj. leća nije zaustavila. Fotoreceptori su maleni živci koji primaju svjetlost koja ulazi u oko i pretvaraju je u električni impuls koji putuje do mozga s kojim mi zapravo vidimo. Kaže se da okom gledamo, ali mozgom vidimo. Štapići su mnogo osjetljiviji i omogućavaju monohromatski vid u noći. Čunići omogućavaju gledanje u boji, ali samo pri visokom nivou osvjetljenosti. Postoje tri tipa konusnih ćelija. One dijele vidljivi dio spektra u tri opsega: crveni, zeleni i plavi. Zbog toga su ove tri boje označene kao osnovne boje ljudskog vida. Da bi se omogućio jasan vid, žuta pjega mora biti vrlo efikasno organizirana. Naime, na vrlo malenom području od svega nekoliko milimetara nalaze se milijuni sitnih živaca koji pretvaraju svjetlost u električni impuls (2). 

Raspoloživo je mnogo različitih instrumenata za dijagnosticiranje bolesti i poremećaja koji utiču na mrežnicu.

Za pregled u BiH prvi instrument koji koristimo za pregled retine je oftalmoskop ili biomikroskopske lupe za pregled stražnjeg segmenta oka. Važno je naglasiti da postoje mnoge naslijeđene i stečene bolesti ili poremećaji koji mogu utjecati na retini. Neki od njih su:

• je skupina genetskih bolesti koje utječu na mrežnicu i uzrokuju gubitak noćnog i perifernog vida.

• Makularna degeneracija opisuje skupinu bolesti koje karakterizira gubitak centralnog vida zbog smrti ili oštećenja stanica makule.

• Čunjić-štapić distrofija opisuje brojne bolesti, gdje je gubitak vida uzrokovan nepravilnostima čunjića i / ili štapića u mrežnici. 

• Uretinemrežnica se odlijepi od

• Hypertenzija i šećerna bolest mogu uzrokovati oštećenja malih krvnih žila koje opskrbljuju mrežnicu, dovodeći do hipertenzivne i dijabetičke retinopatije (3).

Međutim pored ovih nabrojanih oboljenja poseban segment u oftalmologiji zauzima retinopatija nedonoščadi (engl. retinopathy of prematurity – ROP). Ovo oboljenje predstavlja u gotovo svim zemljama svijeta, neovisno o razvijenosti medicinskog sistema, vrlo značajan medicinski i organizacijski problem (4). Retinopatija nedonoščadi je obostrani poremećaj s poremećenom vaskularizacijom mrežnice u nedonoščadi, osobito one najniže porođajne težine. Ishod bolesti se kreće od normalnog vida do sljepoće. Dijagnoza se postavlja oftalmoskopski. 

Posebno je važno da ukoliko ste miop da preventivno svake dvije godine obavite kompletan oftalmološki pregled. Kod miopa su vrlo česte periferne degenerativne promjene (istanjena područja na retine). Na tim mjestima često nastaju pukotine (rupture) retine, koje dovode do razvoja ablacije retine. Ukoliko se degenerativne promene ili pukotina na vrijeme otkriju, može se uraditi laser tretman i tako spriječiti nastanak ablacije retine. Redovni pregledi očnog dna su jako važni kod bolesnika sa dijabetesom, degeneracijom makule, povećanim krvnim pritiskom i drugim bolestima oka.

Na kraju pregled očnog dna je bezbolan i bezopasan kako za odrasle tako i za djecu. 

Rođena sam 10.01.1986. godine u Tuzli. Osnovnu i srednju školu završila sam u Tuzli sa odličnim uspjehom. Školske 2004./2005. godine upisala sam I godinu na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, te za svoj rad dobila sam Bronzanu plaketu Univerziteta u Tuzli, a školske 2009./2010. godine i Srebrenu plaketu Univerziteta u Tuzli.

Po zanimanju sam specialista oftalmolog. Uža sfera mog interesovanja je dječija oftalmologija.

Pored maternjeg jezika, aktivno govorim engleski, španski i njemački jezik. Tokom cjelokupnog školovanja učestovala sam na brojnim studentskim kongresima širom Europe, za koje sam dobila nagrade i priznanja. 

Autor i koautor sam preko 20 stručnih radova. Predstavnik sam BiH za mlade oftalmologe u Europskom udruženju oftalmologa (European Society of Ophthalmology) a 2017. godine na zasijedanju Generale skupštine u Barceloni bila sam izrabana među 5 mladih oftalmologa u SOE YO komitet. Također, bila sam član komiteta za mlade u ARVO (Association for Research in Vision and Ophthalmology). Pozvani predavač sam bila na brojnim kongresima širom Europe, dok sam aktivno ušeće uzela na više od 40 oftalmoloških kongresa.

Dobitnica sam SOE kao i ESCRS granta, a posebno treba izdvojam nagradu Developing countries fellowship 2016. godine koju dodjeljuje udruženje ARVO u Seattle, Washington, kao i nagradu za jedan od najboljih radova na Kongresu oftalmologa održanom u Njemačkoj, u Berlinu, 2016.godine.

Pored toga, bila sam istaknuti sportista, višestruki prvak BiH i reprezentativac, a kasnije i državni sudija u plivanju.

Reference:

1. Nadarević Amra. Magistarski rad“ Dijagnosticiranje i tretiranje refrakcijskih grešaka kod preškolske i školske djece“ Sarajevo 2016.

2. 2021-2022 Basic and Clinical Science Course, Section 12: Retina and vitreous

3. Kanski JJ & Bowling B. Kanski's Clinical ophthalmology. Elsevier, Edinburgh, 2016.

4. Gilbert C, Fielder A, Gordillo L, et al. Characteristics of infants with severe retinopathy of prematurity in countries with low, moderate and high levels of development: implication for screening programmes. Pediatrics 2005;115:e518-25.

M-BA-00000745