Gaigantocelularni arteritis (GCA),  koji se još naziva i temporalni arteritis ili arteritis divovskih ćelija je hronična upala krvnih žila (vaskulitis) koja zahvata velike i srednje arterije, a naročito površnu temporalnu (sljepočnu) arteriju, pa odatle i naziv temporalni arteritis. Osim temporalne arterije, GCA često zahvata kranijalne i oftalmičke arterije, a može zahvatiti i aortu i njene grane.1-3

gca11

GCA je najčešću vaskulitis u odrasloj dobi, javlja se kod odraslih osoba starijih od 50 godina. Incidenca GCA općenito je oko 20 slučajeva na 100.000 osoba u dobi od 50 godina ili više. Oboljenje je bar 2 puta češće kod žena nego kod muškaraca.1,3

Tačan uzrok GCA nije poznat.1 Upalni proces u GCA uzrokuje oštećenje arterijskih zidova što dovodi do smanjenja protoka arterijske krvi. Ukoliko se na vrijeme ne prepozna i ne uključi odgovarajuća terapija, GCA može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, čak i po život opasne komplikacije, kao što su trajni gubitak vida, moždani udar i aneurizma aorte.3

Ovisno o tome koje su arterije zahvaćene, GCA se prezentira na različite načine, te ga je dosta teško dijagnosticirati. Simptomi GCA također variraju i preklapaju se sa brojnim drugim stanjima i oboljenjima. Najčešći simptomi GCA su:1

gca13

GCA se dijagnosticira na bazi kombinacije simptoma i znakova bolesti, rezultata laboratorijskih pretraga (priustva reaktanata akutne faze), radioloških nalaza, te rezultata biopsije temporalne arterije.4

U slučaju ranog prepoznavanja, dijagnosticiranja i tretiranja GCA, prognoza za pacijente je dobra. Cilj liječenja GCA je kontrola simptoma bolesti, kao i održavanje kvaliteta života pacijenta. Za liječenje GCA se koriste visoke doze kortikosteroida, koje brzo utiču na smanjenje simptoma oboljenja i mogu prevenirati gubitak vida- jednu od najtežih posljedica GCA u slučaju njegovog neprepoznavanja i neliječenja. Ljekar će vremenom smanjivati visoke doze kortikosteroida najnižu dozu koja može kontrolirati simptome bolesti, da bi se izbjegli neželjeni efekti dugoročne terapije sa kortikosteroidima, kao što su osteporoza i frakture, mrena, visok krvni pritisak, infekcije i dijabetes.1,2 Nažalost, pedest procenata pacijenata će nakon smanjenja doze kortikosteroida doživjeti relaps, odnosno simptomi GCA će se vratiti, te će tim pacijentima biti neophodno opet uključiti visoke doze kortikosteroida.5,6

Nedavno objavljene studije su pokazale da blokiranje upalnog citokina, interleukina- 6 (IL-6) može smanjiti upalu krvnih žila kod GCA.7,8

Reference:

 

1. Bhat S, et al. Giant cell arteritis. Midlife and Beyond, GM. Rheumatology. 2010; 071-079.

2. Ponte C, et al. Giant cell arteritis: Current treatment and management. World J Clin Cases, 2015; 3(6): 484-494.

3. Nester G, Gideon SB. Giant Cell Arteritis and Polymyalgia Rheumatica: 2016 Update. Rambam Maimonides Med J. 2016; 7(4): e0035.

4. Koster MJ, et al. Large-vessel giant cell arteritis: diagnosis, monitoring and management. Rheumatology 2018;57:ii32ii42

5. Alba M, et al. Relapses in Patients With Giant Cell Arteritis. Medicine. 2014; 93:194-201.

6. Proven A, et al. Glucocorticoid therapy in giant cell arteritis: duration and adverse outcomes. Arthritis Rheum. 2003; 49(5):703-708.

7. Haruta H, et al. Blockade of interleukin-6 signaling suppresses not only Th17 but also interphotoreceptor retinoid binding protein-specific Th1 by promoting regulatory T cells in experimental autoimmune uveoretinitis. Invest Ophthalmol Vis Sci. 2011;52:3264-71.

8. Emilie D, et al. Production of interleukin 6 by granulomas of giant cell arteritis. Hum Immunol. 1994.