Sezonska Gripa

Gripa ili influenca je zarazna bolest gornjeg dijela respiratornog Sistema prouzrokovana virusom Influenza.

Javlja se sezonski, uglavnom u hladnom period godine. Epidemija počinje naglo, vrhunac dosegne za 2 do 3 sedmice, obično traje 5 do 7 sedmica, te prestaje naglo kako je i počela. Općenito gledajući u jednoj sezoni gripe oboli 5 do 15 posto stanovništva, ali u posebno ranjivim skupinama taj broj može rasti i do 50 posto.

Procjenjuje se da svake godine preko 600 miliona ljudi u svijetu oboli od gripe. Iako većina preboluje gripu bez većih poteškoća, u nešto preko 5 miliona slučajeva gripa dovodi do teške upale pluća ili aktivacije postojećih hroničnih oboljenja, a u nešto preko 650 hiljada slučajeva do smrti. U Bosni i Hercegovini prema procjenama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i Instituta za javno zdravstvo RS-a godišnje se oko 50 hiljada novih slučajeva gripe.

• Često perite ruke sapunom I tekućom toplom vodom; izbjegavajte dodirivanje lica rukama

• Prekrijte nos I lice jednokratnom maramicom tokom kihanja I kašljanja

• Nakon upotrebe, obavezno bacite maramice I operate ruke

• Ukoliko nemate jednokratnih maramica, prilikom kašljanja prekirvajte nos I usta laktom

• Ukoliko neko u vašoj blizini kašlje ili kiše, pokušajte biti udaljeni barem jedan metar od te osobe, također izbjegavajte rukovanje I ljubljenje

• Obucite se! Prilikom naglih temperaturnih promjena budite adekvatno odjeveni I obuveni da bi izbjegli pothlađivanje

• Redovno provjetravajte prostorije u kojima boravite i često šetajte vani na svježem zraku

• Ukoliko je neko u vašoj kući obolio od gripe, nastojte da se o oboljelom brine samo jedna osoba te da se ograniči kontakt sa ostalim ukućanima

• Ostanite kod kuće ako se razbolite

• Ukoliko se zdravstveno stanje pogorša, potražite pomoć doktora porodične/obiteljske medicine

Gripu karakteriše vrlo nagla pojava simtpoma poput: povišene tjelesne temperature, glavobolje, bolova u mišićima I zglobovima, osjećaja malaksalosti I nemoći. Nešto rjeđe se mogu javiti i: mučnina, povraćanje, gubitak apetita, probavne tegobe.

Bolest počinje naglo nakon kratkog perioda inkubacije (1-3 dana) sa visokom temperaturom (39-40°C), groznicom, jakim bolovima u mišićima I zglobovima, začepljenim nosom, grloboljom I suhim kašljem. Ukoliko su ovo jedini simptomi , te ne dođe do daljih komplikacija, gripa traje 7 do 10 dana. Nakon bolesti se preporućuje postepeno uključivanje u svakodnevne aktivnosti.

Nekada, temperature može biti veoma visoka, viša od 40°C, uz prateću groznicu ili drhtavicu. U početku se obično ne javljaju simptomi povezani sa respiratornim sistemom, već tek nakon dan ili dva I to: grlobolja, otežano disanje na nos te suh I nadražajni kašalj. Temperatura obično traje 4 do 6 dana. Oporavak je dug I spor. Kašalj, umor, malaksalost, slab apetit I slične tegobe mogu potrajati I do nekoliko sedmica. Ovako težak I potpuno razvijen oblik bolesti najčešće se susreće u bolesnika koji nisu prije bolovali od gripe, tj. kod onih koji nisu imali kontakta sa tipom virusa koji kruži u tom trenutku. Gria može biti smrtonosna I zahtijeva liječenje. Ponekad, gripa se može javiti u blažem obliku koji liči na običnu prehladu.

Gripa se liječi simptomatski, tj. ne uklanja se uzročnik gripe već se samo ublažavaju pojedini simptomi bolesti. To podrazumijeva mirovanje, uzimanje veće količine tekućine, snižavanje temperature I suzbijanje kašlja. Kako je gripa virusno oboljenje, antibiotic ne mogu uništiti viruse te je liječenje gripe antibioticima pogrešno. Ipak, nije rijetko, da organizam oslabljen gripom, napadne i neka bakterija pa da dođe do bakterijskih komplikacija gripe: upale uha, upale sinusa, upale pluća. Bakterijske komplikacije treba liječiti antibioticima propisanim od strane ljekara porodične/obiteljske medicine. Većina bolesnika sa nekompliciranom gripom, posebno starija djeca i mlađe osobe, mogu se liječiti samo simptomatskim mjerama. Ukoliko je riječ o starijim bolesnicima ili bolesnicima sa hroničnim bolestima, koji imaju teže simptome gripe poželjno je liječenje specifičnim antivirusnim lijekovima.

Osobe koje boluju od gripe po pravilu ne moraju odlaziti doktoru, ali trebaju ostati kod kuće i pokušati ne širiti zarazu. Odlazak doktoru je potreban ukoliko temperature traje duže od četiri ili pet dana, ako postoje poteškoće u disanju, jak kašalj, bol u prsima, poremećaj svijesti i vrtoglavica, a kod djece febrilne konvulzije, proljev i povraćanje.

Postoje specifični antivirusni lijekovi koji sprječavaju razmnožavanje virusa gripe. Antivirusni lijekovi, inhibitori neuraminidaze te noviji, inihibitori polimerazne kisele endonukleaze (enzimi potrebni za replikaciju virusa) moraju se primijeniti na samom početku bolesti, u prvih 48 sati nakon pojave simptoma, da bi bili efikasni.

Antivirusni lijekovi skraćuju trajanje bolesti  I ublažavaju simptome, a u velikom postotku smanjuju broj I težinu komplikacija, potrpšnju antibiotika I potrebu za hospitalizacijom bolesnika. Ako se uzmu u prva dva dana bolesti, može se gotovo potpuno zaustaviti gripa. U prosjeku skraćuju tok bolesti za 37%, ublažavaju simptome za 40% I smanjuju rizik komplikacija za 67%.

Vakcinacija protiv gripe je mjera prevencije I suzbijanja daljeg širenja te ozbiljne bolesti. Vakcina, iako ne garantuje potpunu zaštitu, značajno smanjuje rizik od obolijevanja, te ukoliko ipak dođe do obolijevanja tok bolesti će biti znatno blaži. Vakcinisanje se preporučuje I prema glavnim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacjie za prevenciju gripe, posebno za pojedice sa visokim rizikom od razvoja komplikacija gripe bez obzira na dob (hronični srčani, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, osobe koje sui male trasnplantaciju, patološki pretile osobe, osobe sa oslabljenim imunitetom), trudnice te osobe starije od 65 godina.

Epidemija gripe, pored zdravstvenog učinka na individualnom nivou I na nivou porodice, ima veoma negativne ekonomske posljedice za čitavo društvo. Svjetska istraživanja su pokazala da je prosječan broj izgubljenih radnih dana u rasponu od 3.7 do 5.9 po oboljeloj osobi, uz znatno veće opterećenje zdravstvenog sistema I povećane potrošnje lijekova. 

References

1. Centres for Disease Control and Prevention. Key Facts About Influenza (Flu) [Internet; cited 2018 July]. Available from: https://www.cdc.gov/flu/keyfacts.htm

2. World Health Organization. Influenza (Seasonal) [Internet; cited 2018 July]. Available from:

5. Centers for Disease Control and Prevention. Get Vaccinated [Internet; cited 2018 July]. Available from:

6. Centers for Disease Control and Prevention. Influenza Antiviral Medications: Summary for Clinicians [Internet; cited 2018 July

8. World Health Organization. Influenza vaccine use [Internet; cited 2018 July]. Available from: http://www.who.int/influenza/vaccines/use/en

9. Keech M, et al. Pharmacoeconomics 2008;26:911-924.