Onkološki pacijenti i COVID-19

cit22


Informacije koje stalno primamo o COVID-19 mogu biti uznemiravajuće. Osobe koje su pobijedile rak ili se još uvijek bore sa nekim malignim oboljenjem, kao i njihovi najbliži, mogu biti veoma zabrinuti s obzirom da ova bolest i terapija iste mogu smanjiti sposobnost organizma da se izbori sa infekcijom koronavirusom.
Ako ste bivši onkološki pacijent ili ste trenutno na liječenju važno je da se pridržavate općih zdravstvenih preporuka kriznih štabova Ministarstava zdravstva u BiH. Održavanje fizičke distance, često i temeljno pranje ruku, izbjegavanje okupljanja u grupi, dezinfekcija površina, izbjegavanje dodirivanja lica neopranim rukama, može biti dobra strategija za sve, ali strogo pridržavanje ovih mjera je posebno važno za onkološke pacijente koji mogu biti imunokompromitovani. (1)

 

Šta tačno znači biti „imunokompromitovan“?

Izraz „imunokompromitovan“ se odnosi na pojedince čiji se imuni sistem smatra znatno slabijim u poređenju sa imunim sistemom zdrave odrasle osobe. Primarna uloga imunološkog sistema je odbrana organizma od infekcija. „Imunokompromitovane“ osobe su pod većim rizikom da budu zaražene nekom od infektivnih bolesti, poput virusne infekcije COVID-19. Postoje brojni razlozi zbog kojih imuni sistem može biti oslabljen, između ostalih: ukoliko osoba boluje od raka, dijabetesa, srčanih oboljenja, ukoliko je osoba starija ili ukoliko je pušač. Onkološki pacijenti imaju znatno veći rizik da njihov imuni sistem postane „kompromitovan“ ili oslabljen. To najviše ovisi od tipa karcinoma, vrste onkološke terapije koju primaju, dobi te drugih prisutnih oboljenja. Rizik je najveći u trenutku aktivnog onkološkog tretmana tj. u periodu kada pacijent prima kemoterapiju. Ne postoji tačan test kojim se može odrediti da li je neko „imunokompromitovan“ ili ne, ali na osnovu nalaza krvi poput smanjenog broja bijelih krvnih zrnaca ili smanjenog broja antitijela (imunoglobulina) se može zaključiti da je imunološki sistem značajno oslabljen. (2)

 

Da li su oboljeli od malignih bolesti osjetljiviji na infekciju korona virusom?

Onkološki pacijenti te oni koji su primali ili trenutno primaju neku vrstu onkološkog tretmana su više u riziku da u slučaju zaraze koronavirusom postanu ozbiljni slučajevi. To su:

✔     Bolesnici koji aktivno primaju kemoterapiju.

✔     Bolesnici koji primaju kancer-imunoterapiju ili drugu vrstu kontinuirane biološke terapije za malignu bolest.

✔     Bolesnici koji primaju ciljanu onkološku terapiju koja može imati uticaj na imunološki sistem, kao što su protein kinaza inhibitori ili PARP inhibitori.

✔     Bolesnici sa rakom pluća koji se liječe intenzivnom (radikalnom) radioterapijom.

✔     Bolesnici koji su imali transplantaciju koštane srži ili matičnih stanica u posljednjih 6 mjeseci, ili oni koji su još uvijek na imunosupresivnim lijekovima.

✔     Bolesnici sa hematološkim malignitetima, kao što su leukemije, limfomi ili mijelomi, i koji su u bilo kojoj fazi svoga liječenja.

Ako niste sigurni da li pripadate nekoj od navedenih grupa bolesnika, niti kakvu terapiju primate, preporučujemo da se konsultirate sa nadležnim ljekarom. U slučaju da pripadate nekoj od navedenih rizičnih grupa pacijenata, Vaš ljekar Vam može preporučiti strožije mjere samozaštite koje uključuju “strogu izolaciju”. (3)

 

cit44

 

Šta je to stroga izolacija?

Stroga izolacija predstavlja mjeru zaštite veoma osjetljive grupe osoba, tako što se minimizira njihova interakcija sa drugima. To znači da ako pripadate ovoj grupi, morate biti kod kuće i izbjegavati bliske kontakte najmanje 12 sedmica. Pri tome je dozvoljena posjeta osoba koji Vam pružaju osnovnu pomoć, kao što su zdravstveni radnici ili njegovatelji.

Svi posjetitelji moraju prilikom dolaska, ali i tokom samog boravka u vašem domu, prati ruke sapunom i vodom u trajanju od najmanje 20 sekundi.

Stroga izolacija također uključuje i sljedeće:

✔     Izbjegavati sve osobe koje su možda zaražene COVID-19 virusom

✔     Ostati kod kuće

✔     Izbjegavati porodična okupljanja, čak i u privatnom prostoru

✔     Dogovoriti sa članovima porodice ili prijateljima opskrbu namirnicama, koje trebaju ostavljati ispred Vaših ulaznih vrata bez ulaska u Vaš dom.

Ako smatrate da pripadate rizičnoj grupi pacijenata, konsultirajte se sa nadležnim ljekarom kako postupiti. (1)

 

Kako se ponašati ako živite u zajednici sa drugim osobama?

✔     Potrebno je da svako ko živi sa Vama reducira vanjske kontakte ako je moguće.

✔     Provodite minimalno vrijeme, koliko je moguće, u zajedničkim prostorijama, poput kuhinje ili sobe za dnevni boravak. Provjetravajte ove prostorije često.

✔     Pokušajte održati fizičku distancu od minimalno 2 metra (3 koraka) od ljudi sa kojima živite. Spavajte u odvojenim krevetima, ako je moguće.

✔     Koristite odvojene peškire (ručnike) od drugih ukućana.

✔     Koristiti posebno kupatilo ako je moguće.

✔     Ako ste primorani koristiti istu kupaonicu i toalet, oni trebaju biti dezinficirani nakon svakog pojedinačnog korištenja.

✔     Svi ukućani trebaju prati ruke redovno, izbjegavati doticanje lica i čistiti redovno površine koje se dodiruju.

U ovisnosti od situacije u kojoj se nalazite, može biti jako teško ostati izoliran od drugih osoba u Vašem domu. Učinite koliko možete!

Važno je znati da se možete osloniti jedni na druge i imati podršku od svojih ukućana i porodice. Vaši ukućani se ipak ne moraju pridržavati svih mjera stroge izolacije. Oni bi se trebali pridržavati fizičkog distanciranja.

Odluka da zaštitite sebe od infekcije koronavirusom strogom izolacijom je Vaš lični izbor u datoj situaciji. Na primjer, onkološki bolesnici koji su nažalost u terminalnoj fazi bolesti, mogu donijeti odluku da preostalo vrijeme provedu bez rigoroznih mjera samozaštite. (1)

 

Da li prethodna liječenja kemoterapijom ili zračenjem povećavaju rizik od obolijevanja od COVID-19 ili rizik od ozbiljnijih komplikacija ovog oboljenja?

U ovom trenutku ne postoje dokazi koji bi sugerirali da bilo koja vrsta prethodno završenog onkološkog tretmana povećava ili smanjuje rizik od obolijevanja od COVID-19. Ipak, postoje dokazi da onkološki pacijenti mogu imati teži tok COVID-19 oboljenja u odnosu na pacijente koji nisu imali onkološka oboljenja. Razlog tome bi se mogao naći u činjenici da kako sam karcinom tako i onkološki tretmani mogu dovesti do slabljenja imunološkog sistema što dalje dovodi do smanjene odbrambene sposobnosti organizma. Pacijenti koji su u toku onkološkog liječenja su također češće u kontaktu sa zdravstvenim sistemom i općom populacijom, što može dodatno da poveća rizik od COVID-19 oboljenja. Onkološki pacijenti bi trebali da razgovaraju sa svojim onkolozima o tome koje kontrolne posjete bi mogli eventualno preskočiti, odgoditi za neki drugi dan, ili održati putem telefona ili video poziva. Ipak preskakanje ili odlaganje kontrolnih posjeta se ne bi trebalo shvatiti olako te bi se te odluke trebale donijeti samo u koordinaciji sa onkologom. (2)

 

Da li prethodna onkološka oboljenja povećavaju rizik od komplikacija COVID-19 oboljenja (SARS-CoV-2)?

Primijećeno je da kako onkološki pacijenti tako i pacijenti koji su nekada prije imali neka onkološka oboljenja imaju povećan rizik od komplikacija COVID-19 oboljenja. Ovo nije iznenađujuće uzimajući u obzir da su upravo ovi pacijenti veoma često imunokompromitovani. Također, postoje nedvosmisleni dokazi iz jedne studije (Liang et al, Lancet Oncol, http://dx.doiorg/10.1016/S1470- 2045(20)30096-6) čiji su autori otkrili znatno višu incidencu teških komplikacija COVID-19 oboljenja, uključujući potrebu za intenzivnom njegom, mehaničkom ventilacijom ili smrt u onkoloških pacijenata u odnosu na pacijente bez onkoloških oboljenja. (2)

 

-

 

Kakve su preporuke za pacijente koji primaju kemoterapiju u toku pandemije Covid-19?

Odluka da se odgodi, modificira ili prekine kemoterapija za pacijente, može se donijeti samo ako se pažljivo odmjeri potencijalni rizik odgađanja ili prekida tretmana u odnosu na moguću korist prevencije od infekcije COVID-19 virusom. Klinička odluka se treba donositi od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir rizik od povrata maligne bolesti u slučaju prekida ili odgađanja kemoterapije, broja ciklusa kemoterapije koje je pacijent već primio i od toga koliko dobro podnosi tretman.

Nadležni onkolog može preporučiti “pauzu” u slučaju da je pacijent na terapiji održavanja ili u stabilnoj fazi remisije bolesti. To može biti prijedlog u momentu kada pandemija dostiže svoj vrhunac u našoj regiji. Otkazivanje ili modifikacija tretmana (nakon hirurškog zahvata) se također može preporučiti u nekim slučajevima.

U slučaju da pacijenti primaju adjuvantnu terapiju za visoko rizičnu malignu bolest koja se može hirurški liječiti, tada je izvjesno da će se kemoterapija nastaviti  bez prekidanja. U svakom slučaju, ako je moguća korist od adjuvantne terapije relativno mala i nisu dostupni lijekovi koji ne djeluju imunosupresivno, ljekar može preporučiti alternativni tretmanski protokol da bi se reducirao rizik od komplikacija infekcijom koronavirusom.

Također, postoji mogućnost zamjene postojećeg  kemoterapijskog režima za drugi kemoterapijski protokol koji zahtjeva manje česte infuzije; npr. svake 2-3 sedmice, a ne svakih sedam dana. U pojedinim situacijama je čak moguće kemoterapijsku infuziju aplicirati kod kuće, u zavisnosti od mogućnosti.

Također, neki pacijenti se mogu “prebaciti” sa intravenske primjene kemoterapije na oralnu primjenu, što će reducirati posjete onkološkoj klinici.

Ako se nastavlja primjena kemoterapije, ljekar može  preporučiti uzimanje profilaktičkih faktora rasta da bi se pojačao imuni sistem, ali i antibiotike da se spriječe različite infekcije i organizam bude manje osjetljiv na ozbiljne komplikacije u slučaju infekcije COVID-19. (4)

 

Preporuke za pacijente koji primaju radioterapiju

U slučaju da je u pitanju potencijalno izlječiv tumor, koji brzo napreduje, rizik odgađanja terapije zračenjem može nadmašiti rizik povezan sa infekcijom COVID-19, te je vjerovatno da će se radioterapija nastaviti. Da bi se smanjile posjete bolnici, nadležni ljekar može razmotriti ubrzani ili hipo-frakcijski radioterapijski režim. To znači da je totalna doza radioterapija data u kraćem vremenskom period, ili je data u manjem ukupnom broju doza u odnosu na standardni radioterapijski protokol.

Ako postoji veći rizik da promijenjena radioterapijska shema naškodi pacijentu, ili pacijent prima  zračenje za kontrolu simptoma , tada se radioterapija može odgoditi I razgovarati sa pacijentom o drugim terapijskim opcijama.

Odluka da se modificira ili odgodi radioterapija  mora biti medicinski opravdana i odgovarajuća za svakog pacijenta. Vaš nadležni ljekar će razgovarati sa Vama o svim dostupnim opcijama. (4)

 

Koje su svjetske smjernice za pacijente koji primaju oralnu onkološku terapiju  poput TKI (tirozin kinaza inhibitora)?

Rak je ozbiljno oboljenje, vjerovatno najozbiljnije od svih i liječenje je veoma važno. Bez obzira na vrstu onkološkog tretmana, najbolji savjet jeste da razgovarate sa svojim onkologom o tome da li su potrebne modifikacije vašem tretmanu. U odsustvu simptoma ili znakova COVID-19 infekcije, nastavljanje onkološkog liječenja je najbolja opcija za onkološke pacijente. (2)

 

Da li su pacijenti koji su na endokrinoj terapiji, poput terapije za rak dojke ili jajnika, izloženi većem riziku da dobiju COVID-19 i/ili imaju ozbiljniju bolest?

Ne postoje konkretni dokazi koji bi sugerirali da endokrina terapija povećava rizik od infekcije COVID-19 virusom ili utiče na ozbiljnost bolesti. Većina endokrinih terapija ne uzrokuje supresiju imunološkog sistema. (4)

 

Kakve su preporuke za pacijente koje primaju kancer-imunoterapiju?

U slučaju da pacijent prima imunoterapiju, nadležni onkolog može prilagoditi tretmanski protokol tako da zahtjeva rjeđe posjete bolnici. Važno je naglasiti da imunoterapija može uzrokovati ozbiljne imunološki-vezane nus pojave; tretmanski-povezan pneumonitis je u posebno rizičan s obzirom da povećava  rizik od ozbiljnih komplikacija u slučaju infekcije COVID-19. Bilo kakve promjene u Vašem terapijskom protokolu se individualno procjenjuju, nakon razgovora sa ljekarom. (4)

 

Kakve su preporuke u pogledu pacijenata kojima je planiran hirurški tretman raka?

Sve odluke o hirurškom zahvatu donose se na temelju toga koliko je intervencija hitna i mogućeg rizika za pacijenta. Vaš multidisciplinarni konzilijarni tim će biti uključen u donošenje svih odluka u vezi s Vašim liječenjem. Nadležni onkološki tim treba razmotriti moguće rizike i koristi hirurškog tretmana za Vas u trenutnoj situaciji i o njima razgovarati sa Vama. Vaša sigurnost treba biti prioritet pri donošenju odluka.

Za pojedine pacijente operacija predstavlja najbolji tretman i Vaši ljekari Vam mogu isplanirati hirurški zahvat.

Ipak u određenom broju situacija može biti sigurno odgoditi operaciju. Vaš ljekar u međuvremenu može predložiti drugačiji tretman, kao što je kemoterapija ili hormonska terapija.

Za neke onkološke pacijente drugačija vrsta tretmana može biti podjednako efikasna kao i operacija.

U svakom slučaju, Vaš ljekar će razgovarati o tome šta smatra da je najbolja opcija za Vaše liječenje u trenutnoj situaciji. (3)

 

Kakve su preporuke za pacijente koji primaju kemoterapiju u toku pandemije Covid-19?

Odluka da se odgodi, modificira ili prekine kemoterapija za pacijente, može se donijeti samo ako se pažljivo odmjeri potencijalni rizik odgađanja ili prekida tretmana u odnosu na moguću korist prevencije od infekcije COVID-19 virusom. Klinička odluka se treba donositi od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir rizik od povrata maligne bolesti u slučaju prekida ili odgađanja kemoterapije, broja ciklusa kemoterapije koje je pacijent već primio i od toga koliko dobro podnosi tretman.

Nadležni onkolog može preporučiti “pauzu” u slučaju da je pacijent na terapiji održavanja ili u stabilnoj fazi remisije bolesti. To može biti prijedlog u momentu kada pandemija dostiže svoj vrhunac u našoj regiji. Otkazivanje ili modifikacija tretmana (nakon hirurškog zahvata) se također može preporučiti u nekim slučajevima.

U slučaju da pacijenti primaju adjuvantnu terapiju za visoko rizičnu malignu bolest koja se može hirurški liječiti, tada je izvjesno da će se kemoterapija nastaviti  bez prekidanja. U svakom slučaju, ako je moguća korist od adjuvantne terapije relativno mala i nisu dostupni lijekovi koji ne djeluju imunosupresivno, ljekar može preporučiti alternativni tretmanski protokol da bi se reducirao rizik od komplikacija infekcijom koronavirusom.

Također, postoji mogućnost zamjene postojećeg  kemoterapijskog režima za drugi kemoterapijski protokol koji zahtjeva manje česte infuzije; npr. svake 2-3 sedmice, a ne svakih sedam dana. U pojedinim situacijama je čak moguće kemoterapijsku infuziju aplicirati kod kuće, u zavisnosti od mogućnosti.

Također, neki pacijenti se mogu “prebaciti” sa intravenske primjene kemoterapije na oralnu primjenu, što će reducirati posjete onkološkoj klinici.

Ako se nastavlja primjena kemoterapije, ljekar može  preporučiti uzimanje profilaktičkih faktora rasta da bi se pojačao imuni sistem, ali i antibiotike da se spriječe različite infekcije i organizam bude manje osjetljiv na ozbiljne komplikacije u slučaju infekcije COVID-19. (4)

 

Preporuke za pacijente koji primaju radioterapiju

U slučaju da je u pitanju potencijalno izlječiv tumor, koji brzo napreduje, rizik odgađanja terapije zračenjem može nadmašiti rizik povezan sa infekcijom COVID-19, te je vjerovatno da će se radioterapija nastaviti. Da bi se smanjile posjete bolnici, nadležni ljekar može razmotriti ubrzani ili hipo-frakcijski radioterapijski režim. To znači da je totalna doza radioterapija data u kraćem vremenskom period, ili je data u manjem ukupnom broju doza u odnosu na standardni radioterapijski protokol.

Ako postoji veći rizik da promijenjena radioterapijska shema naškodi pacijentu, ili pacijent prima  zračenje za kontrolu simptoma , tada se radioterapija može odgoditi I razgovarati sa pacijentom o drugim terapijskim opcijama.

Odluka da se modificira ili odgodi radioterapija  mora biti medicinski opravdana i odgovarajuća za svakog pacijenta. Vaš nadležni ljekar će razgovarati sa Vama o svim dostupnim opcijama. (4)

 

Koje su svjetske smjernice za pacijente koji primaju oralnu onkološku terapiju  poput TKI (tirozin kinaza inhibitora)?

Rak je ozbiljno oboljenje, vjerovatno najozbiljnije od svih i liječenje je veoma važno. Bez obzira na vrstu onkološkog tretmana, najbolji savjet jeste da razgovarate sa svojim onkologom o tome da li su potrebne modifikacije vašem tretmanu. U odsustvu simptoma ili znakova COVID-19 infekcije, nastavljanje onkološkog liječenja je najbolja opcija za onkološke pacijente. (2)

 

Da li su pacijenti koji su na endokrinoj terapiji, poput terapije za rak dojke ili jajnika, izloženi većem riziku da dobiju COVID-19 i/ili imaju ozbiljniju bolest?

Ne postoje konkretni dokazi koji bi sugerirali da endokrina terapija povećava rizik od infekcije COVID-19 virusom ili utiče na ozbiljnost bolesti. Većina endokrinih terapija ne uzrokuje supresiju imunološkog sistema. (4)

 

Kakve su preporuke za pacijente koje primaju kancer-imunoterapiju?

U slučaju da pacijent prima imunoterapiju, nadležni onkolog može prilagoditi tretmanski protokol tako da zahtjeva rjeđe posjete bolnici. Važno je naglasiti da imunoterapija može uzrokovati ozbiljne imunološki-vezane nus pojave; tretmanski-povezan pneumonitis je u posebno rizičan s obzirom da povećava  rizik od ozbiljnih komplikacija u slučaju infekcije COVID-19. Bilo kakve promjene u Vašem terapijskom protokolu se individualno procjenjuju, nakon razgovora sa ljekarom. (4)

 

Kakve su preporuke u pogledu pacijenata kojima je planiran hirurški tretman raka?

Sve odluke o hirurškom zahvatu donose se na temelju toga koliko je intervencija hitna i mogućeg rizika za pacijenta. Vaš multidisciplinarni konzilijarni tim će biti uključen u donošenje svih odluka u vezi s Vašim liječenjem. Nadležni onkološki tim treba razmotriti moguće rizike i koristi hirurškog tretmana za Vas u trenutnoj situaciji i o njima razgovarati sa Vama. Vaša sigurnost treba biti prioritet pri donošenju odluka.

Za pojedine pacijente operacija predstavlja najbolji tretman i Vaši ljekari Vam mogu isplanirati hirurški zahvat.

Ipak u određenom broju situacija može biti sigurno odgoditi operaciju. Vaš ljekar u međuvremenu može predložiti drugačiji tretman, kao što je kemoterapija ili hormonska terapija.

Za neke onkološke pacijente drugačija vrsta tretmana može biti podjednako efikasna kao i operacija.

U svakom slučaju, Vaš ljekar će razgovarati o tome šta smatra da je najbolja opcija za Vaše liječenje u trenutnoj situaciji. (3)

 

 -

 

Ako ste onkološki pacijent ili pacijent koji je prebolovao malignu bolest i osjetite neke rane simptome, poput povišene tjelesne temperature ili kašlja, trebate li se obratiti svom onkologu ili porodičnom ljekaru?

Pacijenti na aktivnom onkološkom liječenju se trebaju obratiti svom onkologu telefonom i dogovoriti dalje korake. Onkološki pacijenti koji ne primaju imunosupresivnu onkološku terapiju, a imaju akutne respiratorne simptome i povišenu tjelesnu temperaturu, a koji nisu pod zdravstvenim nadzorom, te nemaju istoriju putovanja u ugrožena područja u prethodnih 14 dana, kao ni kontakt sa osobama koje su putovale u ugrožena područja, potrebno je da pozovu dežurne brojeve telefona nadležnih institucija ili Domova zdravlja, kako bi dobile savjet i instrukcije za dalje postupanje. (2)

Ako pacijent treba započeti onkološko liječenje, treba li razmotriti odgađanje početka terapije zbog COVID-19?

Mnogo je faktora koje treba uzeti u obzir pri donošenju ovakve odluke, poput odgađanja onkološke terapije kako bi se izbjegla potencijalna infekcija COVID-19. Pacijenti bi trebali razgovarati sa svojim ordinirajućim onkologom o rizicima odgode onkološkog liječenja u odnosu na potencijalnu korist smanjenja rizika od infekcije. Stvari koje se trebaju razmotriti uključuju ciljeve planiranog liječenja, vjerovatnoću da će se rak kontrolirati planiranim liječenjem, intenzitet i nuspojave terapije, te prateću njegu koja je dostupna za smanjenje nuspojava liječenja. (2)

U slučaju ugrađenog centralnog venskog katetera/porta, šta je potrebno uraditi prilikom redovnog ispiranja?

Postoje dokazi da se ispiranje može vršiti u intervalima do svakih 12 sedmica, bez povećanja neželjenih događaja ili oštećenja. Razgovarajte s Vašim onkologom o rasporedu ispiranja koji je adekvatan za vas i pitajte možete li sami isprati port, ukoliko to bude neophodno. (2)

Kakve su preporuke po pitanju redovnih kontrolnih pregleda, testova i snimanja za otkrivanje potencijalnih recidiva bolesti. Treba li se nastaviti s ovim testovima?

Generalno, prema preporukama CDC (engl. Center for Disease Control = Centar za kontrolu bolesti), svaku posjetu klinici koja se može odgoditi bez rizika za pacijenta treba odgoditi. To uključuje rutinske kontrolne pregleda za otkrivanje recidiva bolesti. U mnogim se slučajevima preporučena učestalost ovih posjeta već smatra varijabilnim rasponom (npr. 3 do 6 mjeseci), tako da je produženje vremena između evaluacija i dalje u okvirima preporuka. Ako razvijete novi simptom koji može ukazivati ​​na recidiv karcinoma, obratite se svom onkologu i ne čekajte sljedeći zakazani kontrolni pregled. (2)

Šta se dodatno može učiniti u borbi protiv Covid-19 virusa?

Najvažnija odluka koju možete donijeti jeste da se pridržavate općih zdravstvenih preporuka od strane WHO (engl. World Health Organization = Svjetske Zdravstvene Organizacije) te lokalnih preporuka od strane Ministarstava Zdravstva u BiH. (2)

Postoji li još nešto što se može učiniti da se poboljša zdravlje i vlastiti imunitet?

Potrebno je da slijedite preporuke zdravstvenih profesionalaca i Vašeg onkologa te vodite zdravi stil života.

✔     Ne biste trebali pušiti niti konzumirati duhanske proizvode

✔     Primjenjujte dobro izbalansiranu dijetu bogatu voćem i povrćem

✔     Vježbajte redovno

✔     Spavajte dovoljno

Na kraju, ali ne manje važno, poštujte  preporuke o držanju fizičke distance i redovnom pranju ruku. (2)

1. Cancer Research UK. 2020. Coronavirus (COVID-19) and cancer. Dostupno na: https://www.cancerresearchuk.org/ [13.04.2020.]

2. Cancer. Net. 2020. Common Questions About COVID-19 and Cancer: Answers for Patients and Survivors. Dostupno na: https://www.cancer.net/blog/2020-04/ [13.04.2020.]

3. Macmillan Cancer Support. 2020. Coronavirus (COVID-19) guidance for people with cancer. Dostupno na: https://www.macmillan.org.uk/ [12.04.2020.]

4.      ESMO. 2020. Cancer care during the COVID-19 pandemic: An ESMO Guide for patients. Dostupno na: https://www.esmo.org/for-patients/patient-guides/cancer-care-during-the-covid-19-pandemic [17.04.2020.]

BA/ONCO/2004/0014