Ilustraciju za blog napravila: Nataša Konjević
Za blog piše: Mr. sc. Davor Batinić
Na početku potrebno je definirati šta je to digitalizacija. Digitalizacija predstavlja proces pretvaranja informacija u digitalnu formu. Proces digitalizacije zahvatio je sve aspekte svakodnevnog života pa tako i medicinu, ali nikad kao u posljednjih godinu dana kada je pandemija zatvorila bolnice te onemogućila do tada poznati pristup praćenja i liječenja oboljelih.
Kroz proces digitalizacije u manjoj ili većoj mjeri prolaze razni aspekti medicinske struke pa tako i neurologija. Multipla skleroza (MS) je bolest mladih pa je možda i zbog toga upravo na tom polju digitalizacija našla široku primjenu.
U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo eksplozije raznih digitalnih platformi i aplikacija koji nam služe u procesu postavljanja dijagnoze, praćenja i liječenja bolesnika s MS-om. U raznim aplikacijama možemo naći digitalne forme kriterija za dijagnozu MS-a što omogućava brže i lakše dijagnisticiranje bolesti. Osim toga nalazimo i razne aplikacije u kojima su sadržani razni testovi koji služe u praćenju bolesnika s MS-om i koje nadopunjuju dosadašnji tradiocionalni klinički pristup i donose značajnu korist kako za oboljelog sa MS-om, tako i za njegovu porodicu.
Navedene aplikacije su meni, a i mojim kolegama jako pomogle u svakodnevnom radu. Nakon kliničkog pregleda postalo je puno lakše odrediti EDSS kod bolesnika s MS-om i tako procijeniti stanje bolesnika. Osim toga u raznim digitalnim formama nalazimo razne upitnike koji prate kliničko stanje bolesnika tj. olakšano praćenje simptoma i neželjenih efekata te adekvatno korištenje ograničenih resursa i kliničkog vremena nam omogućavaju pravovremenu intervenciju u cilju što boljeg tretmana MS.
Digitalizacija nije samo pomogla neurologu u svakodnevnom radu. Ona je možda još više pomogla bolesniku i njegovoj obitelji. Oboljeli od MS-a su mladi, radno sposobni i samim tim digitalizacija je u takvoj populaciji našla plodno tlo. Osim neurologa svoje stanje mogu pratiti i sami pacijenti koji mogu aktivno sudjelovati u upravljanju MS-om. Oni to mogu raditi na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi. Bolesnik lako komunicira s neurologom i signalizira svaku promjenu koja može uzrokovati drugačiji pristup u liječenju. A postavlja se pitanje: Da li se na svakom neurološkom pregledu sve te promjene uoče?
Razvijene su mnoge digitalne i komunikacijske tehnologije za oboljele od MS koje zaista pokazuju višestruke prednosti u poređenju sa tradiciolanim kliničkim pristupom. Sa druge strane, MS je hronična bolest sa hiljadu lica pa su kontinuirano praćenje i individualni pristup u liječenju neophodni, a uz pomoć dosadašnjih digitalnih alata koji nam omogućavaju svakodnevno praćenje aktivnosti i progresije bolesti za svakog oboljelog pojedinačno dolazimo do zaključka da digitalizacija ima presudnu važnost u daljem liječenju bolesnika s MS-om. Ona je bitna za neurologa, bolesnika i njegovu obitelj. Sve forme digitalizacije neophodno je pružiti bolesniku po mogućnosti besplatno te će na taj način briga o bolesnicima biti bolja.
Osim pomoći liječniku, bolesniku i njegovoj obitelji digitalizacija može pomoći u procesu standardizacije njege bolesnika s multiplom sklerozom. Digitalizacijom se mogu stvoriti veće baze podataka s kojima se lakše služiti u svakodnevnom radu. Veća količina digitaliziranih podataka može poslužiti za stvaranje standardiziranih obrazaca za praćenje bolesnika s MS-om.
Mr. sc. Davor Batinić, neurolog, zaposlen na Klinici za neurologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.
Trenutačno obavljam dužnost voditelja Odjela za cerebrovaskularne boelsti.
Završio sam edukaciju iz elektromioneurografije.
Primarno polje interesovanja su demijelnizacijske, neuromuskularne i cerebrovaskularne bolesti.
Podržavam uvođenje novih informacijskih tehnika i niihovu intergraciju u zdravstveni sustav.
M-BA-00000315
Roche d.o.o. - Roche Ltd, Zmaja od Bosne 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina