Da li digitalizacija ima mjesto i u tretmanu MS?

 

O digitalizaciji

Na početku potrebno je definirati šta je to digitalizacija. Digitalizacija predstavlja proces pretvaranja informacija u digitalnu formu. Proces digitalizacije zahvatio je sve aspekte svakodnevnog života pa tako i medicinu, ali nikad kao u posljednjih godinu dana kada je pandemija zatvorila bolnice te onemogućila do tada poznati pristup praćenja i liječenja oboljelih.

Kroz proces digitalizacije u manjoj ili većoj mjeri prolaze razni aspekti medicinske struke pa tako i neurologija. Multipla skleroza (MS) je bolest mladih pa je možda i zbog toga upravo na tom polju digitalizacija našla široku primjenu.

 

Kako digitalne platforme olakšavaju dijagnosticiranje MS?

U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo eksplozije raznih digitalnih platformi i aplikacija koji nam služe u procesu postavljanja dijagnoze, praćenja i liječenja bolesnika s MS-om. U raznim aplikacijama možemo naći digitalne forme kriterija za dijagnozu MS-a što omogućava brže i lakše dijagnisticiranje bolesti. Osim toga nalazimo i razne aplikacije u kojima su sadržani razni testovi koji služe u praćenju bolesnika s MS-om i koje nadopunjuju dosadašnji tradiocionalni klinički pristup i donose značajnu korist kako za oboljelog sa MS-om, tako i za njegovu porodicu.

Navedene aplikacije su meni, a i mojim kolegama jako pomogle u svakodnevnom radu. Nakon kliničkog pregleda postalo je puno lakše odrediti EDSS kod bolesnika s MS-om i tako procijeniti stanje bolesnika. Osim toga u raznim digitalnim formama nalazimo razne upitnike koji prate kliničko stanje bolesnika tj. olakšano praćenje simptoma i neželjenih efekata te adekvatno korištenje ograničenih resursa i kliničkog vremena nam omogućavaju pravovremenu intervenciju u cilju što boljeg tretmana MS.

 

Sa druge strane, na koji način digitalizacija pomaže oboljelim od MS?

Digitalizacija nije samo pomogla neurologu u svakodnevnom radu. Ona je možda još više pomogla bolesniku i njegovoj obitelji. Oboljeli od MS-a su mladi, radno sposobni i samim tim digitalizacija je u takvoj populaciji našla plodno tlo. Osim neurologa svoje stanje mogu pratiti i sami pacijenti koji mogu aktivno sudjelovati u upravljanju MS-om. Oni to mogu raditi na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi. Bolesnik lako komunicira s neurologom i signalizira svaku promjenu koja može uzrokovati drugačiji pristup u liječenju. A postavlja se pitanje: Da li se na svakom neurološkom pregledu sve te promjene uoče?

 

Važnost digitalizacije u tretmanu MS

Razvijene su mnoge digitalne i komunikacijske tehnologije za oboljele od MS koje zaista pokazuju višestruke prednosti u poređenju sa tradiciolanim kliničkim pristupom. Sa druge strane, MS je hronična bolest sa hiljadu lica pa su kontinuirano praćenje i individualni pristup u liječenju neophodni, a uz pomoć dosadašnjih digitalnih alata koji nam omogućavaju svakodnevno praćenje aktivnosti i progresije bolesti za svakog oboljelog pojedinačno dolazimo do zaključka da digitalizacija ima presudnu važnost u daljem liječenju bolesnika s MS-om. Ona je bitna za neurologa, bolesnika i njegovu obitelj. Sve forme digitalizacije neophodno je pružiti bolesniku po mogućnosti besplatno te će na taj način briga o bolesnicima biti bolja.

Osim pomoći liječniku, bolesniku i njegovoj obitelji digitalizacija može pomoći u procesu standardizacije njege bolesnika s multiplom sklerozom. Digitalizacijom se mogu stvoriti veće baze podataka s kojima se lakše služiti u svakodnevnom radu. Veća količina digitaliziranih podataka može poslužiti za stvaranje standardiziranih obrazaca za praćenje bolesnika s MS-om. 

M-BA-00000315