Za kampanju piše: Dr sci Senad Grišević
Da li znate šta je očni pritisak? Da li znate da povišen očni pritisak obično ne uzrokuje nikakve simptome, a može imati ozbiljne posljedice ako se ne liječi? Kada ste posljednji put mjerili očni pritisak?
O očnom pritisku, njegovim posljedicama i važnosti njegove kontrole smo razgovarali sa Dr sci Senadom Griševićem.
Možete li nam reći šta je očni pritisak i koja je njegova uloga u organizmu?
Tekućina koja se zove očna vodica ispunjava područje na prednjem dijelu oka (prostor između rožnice i šarenice), a unutrašnjost u stražnjem dijelu oka ispunjena je staklastim tijelom (gustim materijalom nalik gelu). Očna vodica je rjeđa i vodenastija od staklastog tijela.1 Očni pritisak je medicinski izraz za pritisak očne vodice koja se nalazi unutar naših očiju. Normalan očni pritisak važan je za održavanje normalnog vida i fizičkog zdravlja naših očiju. Naše oko automatski regulira naš očni pritisak- kako oko stvara novu očnu vodicu, jednaka količina već stvorene očne vodice napušta oko i u normalnim uslovima je u stalnoj ravnoteži.1 “Normalni” pritisak u očima može se mijenjati tokom dana i razlikovati od osobe do osobe. 4
Kako osoba može znati da li ima povišen očni pritisak?
Povišen očni pritisak obično ne uzrokuje nikakve simptome. Ako se ne liječi, ovaj povišeni pritisak unutar našeg oka može oštetiti optički živac. Bez mjerenja očnog pritiska od strane oftalmologa obično nema načina da osjetimo ili znamo da imamo visok očni pritisak, jer isti ne uzrokuje simptome dok ne ošteti naš očni živac toliko da utječe na naš vid.
Šta je glaukom i koja je njegova veza sa povišenim očnim pritiskom?
Povećan očni pritisak povećava rizik od nastanka glaukoma, skupine oboljenja oka koja nastaju uslijed oštećenja očnog živca imaju u konačnici gubitak vida. Zbog nedostatka simptoma i spore progresije, glaukoma koji se još naziva i „tihi kradljivcem vida“, pa 50% bolesnika u razvijenim zemljama ne zna da boluje od glaukoma, dok se taj broj u nerazvijenim zemljama kreće i oko 90%. 2
Glaukom je drugi vodeći uzrok nepovratnog gubitka vida u svijetu, a oko 5 milijona ljudi u svijetu slijepo je zbog posljedica ove bolesti. 3 Pravovremenim otkrivanjem bolesti, nepovratno oštećenje vida se može spriječiti.
Da li postoji veza između visokog krvnog pritiska (hipertenzije) i visokog očnog pritiska i glaukoma?
Visoki krvni pritisak (hipertenzija) i visoki očni pritisak nisu u korelaciji. Ako imamo visok krvni pritisak, možda imamo i visoki intraokularni pritisak, ali jedno ne uzrokuje drugo.5
Iako ne uzrokuje viši očni pritisak, ljudi s visokim krvnim pritiskom imaju povećan rizik od razvoja glaukoma. Naš krvni pritisak može utjecati na naš vid. Ako je naš krvni pritisak previsok ili prenizak, naš vidni živac neće dobiti svježu krv i kisik koji su potrebni za pravilan rad. Ako se problemi s krvnim pritiskom ne liječe, oni mogu na kraju oštetiti naš očni živac i utjecati na našu sposobnost jasnog vida.5
Nakon ozljede ili bolesti oka također možemo dobiti glaukom.6
Neki lijekovi, poput kortikosteroida, također mogu povisiti očni pritisak. Može se dogoditi i nakon određenih medicinskih postupaka, primjerice kada se u grlo stavi cijev tokom intubacije ili drugih operativnih zahvata na oku. Ako je naš očni pritisak već visok, a terapijom nije regulisan, navedeni skok očnog pritiska može oštetiti naš vid.6
Koji su simptomi povišenog očnog pritiska i na koji način pratiti očni pritisak?
Za razliku od krvnog pritiska, opasne vrijednosti za očni pritisak može biti teško odrediti. Ljudi mogu imati različite raspone "normalnog" očnog pritiska. Jedna od 3 osobe s glaukomom nikada nema "visoki" očni pritisak, dok drugi mogu imati pritisak viši od normalnog bez oštećenja optičkih živaca.6
Blago povišen očni pritisak ne uzrokuje nikakve simptome ili bol, ali vrlo visok pritisak (vjerojatno 35 mmHg ili više) može uzrokovati bol u oku i oko njega, te mučninu ili povraćanje što je vrlo rijetka pojava.6
Snižen očni pritisak može dovesti do: otoka na rožnici, katarakte, oštećenja makule (osjetljivog dijela retine na svjetlost) koja je naš centar najjasnijeg vida, kolabiranja (smežuravanja) oka.6
Vjerovatno nećemo znati da imamo visok očni pritisak sve dok nam naš oftalmolog ne izmjeri i ne dijagnosticira tokom pregleda očiju, što ističe značaj redovnih oftalmoloških pregleda. Obzirom da je glaukom bolest koja u ranoj fazi ne pokazuje simptome, neizmjerno je važno redovno mjerenje očnog tlaka u populaciji iznad četrdesete godina života, kada se pojavljuje i čitalačka dioptrija (dioptrija za rad na blizu, kada ˝ ruke postaju kratke ˝ te odmičemo tekst od očiju), jer je dokazana povezanost pojave glaukoma sa dobi.7
Usljed svega navedenog preporučuje se prve naočale za čitanje odrediti kod oftalmologa, kada treba obavezno izmjeriti i očni pritisak. Ako je uredan, očni pritisak treba iskontrolisati za godinu dana, osim u slučajevima gdje već neko u porodici boluje od glaukoma, što znači da postoji genetska predispozicija za nastanak glaukoma, kao i u nekim drugim sistemskim oboljenjima i drugim oboljenjima oka, kada očni pritisak treba mjeriti češće.
Senad Grišević je rođen 1973. godine u Novom Pazaru, R. Srbija, U rodnom mjestu 1988. godine završava osnovnu školu kao dobitnik najvećeg priznanja za najbolje učenike – Vukova diploma.
Srednju medicinsku školu završio je u Novom Pazaru u periodu 1988. – 1992. godine. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu završava 2002. godine kada dobija zvanje Doktor medicine. 2003. godine upisao je specijalizaciju očnih bolesti u Sarajevu ( Klinika za očne bolesti – KCUS ). Specijalistički ispit položio je 2006. godine i dobija zvanje specijaliste oftalmologije.
Te godine počinje sa radom u KJUDZ Sarajevo, organizaciona jedinica Ilidža, u kabinetu za specijalističko – konsultativnu službu kao specijalista oftalmologije. Od 2011. do 2014. godine radi kao profesor u Srednjoj školi metalskih zanimanja, smjer Naočalna i industrijska optika, predmet Oftalmološka optika. Početkom 2012. godine prelazi da radi u Specijalnu bolnicu za oftalmologiju Svjetlost u Sarajevu kao oftalmolog gdje radi do današnjeg dana. Krajem 2012. godine upisuje postdiplomske doktorske studije na Farmaceutsko – zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Travniku, klinički smjer, odsjek Biomedicina i zdravstvo. Dvije godine radi kao asistent volonter na predmetu Oftalmologija na Farmaceutsko zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Travniku. Prisustvovao na više internacionalnih, stručnih oftalmoloških kongresa u Zagrebu, Dubrovniku, Vodicama, Rovinju, Novom Sadu. Beogradu, Aranđelovcu, Sarajevu, Tuzli, Banja Luci…Prošao oftalmološku školu ultrazvuka u Sarajevu i Beogradu (Sremski Karlovci), kurs kontaktologije (Sarajevo, Zagreb, Beograd), aktivno učestvovao na 8. kongresu CSCRS u Dubrovniku 2012. godine, također i na 9. kongresu CSCRS u Zagrebu 2013. godine te 12. kongresu CSCRS 2016. godine u Zagrebu. Autor i koautor više naučnih radova iz oblasti oftalmologije.
Godine 2020. doktorira na Farmaceutsko – zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Travniku, na temu ” Efekat kroslinking tretmana na topografske promjene rožnice kod pacijenata sa keratokonusom “, što predstavlja prvi doktorat sa ovom temom na području Bosne I Hercegovine. Dobija zvanje doktora medicinskih nauka.
Reference:
1. Kanski J, Bowling B, Nischal K, Pearson A. Clinical Ophthalmology: A Systematic Approach. 7th ed. Edinburgh; New York: Elsevier/Saunders; 2011.
2. Allison K, Patel D, Alabi O. Epidemiology of Glaucoma: The Past, Present, and Predictions for the Future. Cureus. 2020 Nov 24;12(11):e11686. doi: 10.7759/cureus.11686. PMID: 33391921; PMCID: PMC7769798.
3. GBD 2019 Blindness and Vision Impairment Collaborators; Vision Loss Expert Group of the Global Burden of Disease Study. Causes of blindness and vision impairment in 2020 and trends over 30 years, and prevalence of avoidable blindness in relation to VISION 2020: the Right to Sight: an analysis for the Global Burden of Disease Study. Lancet Glob Health. 2021 Feb;9(2):e144-e160. doi: 10.1016/S2214-109X(20)30489-7.
4. Fricke, TR, Tahhan N, Resnikoff S, Papas E, Burnett A, Suit MH, Naduvilath T, Naidoo K, Global Prevalence of Presbyopia and Vision Impairment from Uncorrected Presbyopia: Systematic Review, Meta-analysis, and Modelling, Ophthalmology. 2018 May 9.
5. Burton MJ, Ramke J, Marques AP, Bourne RR, Congdon N, Jones I, et al. The Lancet Global Health commission on Global Eye Health: vision beyond 2020. Lancet Glob Health. 2021; 9(4):e489–e551.
6. Don’t Lose Sight of Glaucoma – Information for People at Risk. NIH Publication No. 12-3251 (revised 2012).
7. VISION 2020 Global Initiative for the Elimination of Avoidable Blindness: Action plan 2006-2011. World Health Organization, 2007
M-BA-00000890
Roche d.o.o. - Roche Ltd, Zmaja od Bosne 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina