Ilustraciju za blog napravila: Hana Kevilj

 

Biti - biti- biti zdrava

Za blog piše: Nela Hasić

 

Zdravlje je temelj ljudskih prava i preduslov za dostojanstven život. Svjetska zdravstvena organizacija zdravlje je definisala kao stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti - što je najčešća percepcija ovog pojma.

Pravo svakog čovjeka da uživa najveći mogući dostupni zdravstveni standard jedno je od temeljnih prava bez razlike u religiji, rasi, ekonomskim i socijalnim uvjetima, političkim opredjeljenjima. Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako je bolje zdravlje moguće osigurati promoviranjem zdravih stilova života i smanjivanjem uzroka rizika po ljudsko zdravlje proizašlih iz okolišnih, ekonomskih i socijalnih faktora. Cilj i zadatak svakog društva treba biti stvaranje okruženja koje vodi zdravlju, kroz širenje programa socijalne podrške i podršku ranjivim grupama. Biti zdrav znači, fizički, duševno i socijalno se dobro osjećati. Tako kažu definicije. A kako to u Bosni i Hercegovini izgleda u praksi?

Put pacijenta pun spoticanja

Nažalost, sistem u kojem živimo skoro sve navedeno ostavlja samo kao slovo na papiru. Njegova kompleksnost jasno je vidljiva svakome ko se suočio sa bolešću ili želio da preventivno vodi brigu o svom zdravlju. Način na koji je organiziran zdravstveni sistem u našoj zemlji, ograničena finansijska sredstva, manjak kadrova, gotovo potpuna neuvezanost različitih nivoa odražavaju se već godinama na zdravlje građana. Čak ni zdravstveno osiguranje nije garant da ćete pravovremeno ostvariti svoje pravo posebno kada su u pitanju liste čekanja za preglede, specifična dijagnostika, adekvatna terapija ili operacija.

 

Pandemija koronavirusa i pojam „put pacijenta“ koji se počeo svakodnevno spominjati zapravo je samo velikom broju građana ogolio ono sa čime se pacijenti suočavaju već godinama. Bilo je jasno zbog čega je vrlo često strah od toga šta ih čeka kad uđu u labirint zdravstvenog sistema jednak strahu od same bolesti.

 

Pristup zdravstvenim ustanovama i njihov kvalitet nije ujednačen. To i ne čudi kada znamo da samo Federaciji BiH ima deset kantona i isti broj ministarstava zdravstva, različitih zavoda, protokola za put pacijenta... Nerijetko se tako dešava da sve što vrijedi za pacijenta u Sarajevu ne vrijedi za onoga koji živi samo pedesetak kilometara dalje. Prava i obaveze iako definisani često se ne provode.

Briga zdravstvenog sistema o onkološkim pacijentima

Ni pacijenti sa najtežim dijagnozama nisu pošteđeni manjkavosti ogromnog birokratskog sistema. Onkološki bolesnici trebali bi imati pravo na multidisciplinaran i cjelovit pristup, te friendly sistem koji će ih voditi od trenutka dijagnoze do izlječenja.

  • Sistemska podrška unutar zdravstvenog sistema, koja prati pacijenta kroz cjelokupan proces prolaska kroz bolest, a koja se ne odnosi samo na terapiju i medicinski tretman.
  • Rehabilitacija osobe oboljele od raka se smatra jednako važnom kao i liječenje raka. 
  • Psihološka potpora je u svijetu sastavni dio onkološke njege.
  • Oboljeli od raka moraju biti uključeni u proces odabira tretmana i terapije.
  • Poboljšanje i jačanje kvaliteta života osobe koja se suočava sa bolešću.

Žena ima pravo na zdravlje 

Radeći već gotovo dvije decenije na projektima osnaživanja zdravlja žena i prevencije karcinoma dojke nerado smo preuzeli upravo dio onoga što bi trebao biti posao nadležnih institucija. Psihološka podrška, edukacija, preventivni pregledi u ruralnim dijelovima zemlje, paketi pomoći neophodni operisanim ženama samo su neke od naših aktivnosti za koje institucije nažalost imaju malo ili nimalo sluha.

 

Zakoni, strategije, propisi, konvencije, politike postoje ali praktično se malo radi na  unapređenju zdravstvenih usluga i zdravlja. Najveći broj zdravstvenih ustanova nalazi se u urbanim dijelovima zemlje što stanovnike ruralnih područja dovodi u neravnopravan položaj.

 

Da li znate da ženi koja živi u selu udaljenom od centralnih područja treba ponekad i do tri prevoza, nekoliko sati vremena i novac kojim svakako oskudijeva samo da bi došla da se naruči za određeni preventivni ili dijagnostički pregled? Za takvu ženu briga o zdravlju predstavlja veliki napor i ponekad nemoguću misiju.

 

O činjenici koliko su ove aktivnosti neophodne govori i podatak da svake godine obavimo blizu 1500 besplatnih mamografskih pregleda i dodatnih ginekoloških konsultacija i PAPA testova u okviru Dana zdravlja i da je potreba za takvim uslugama sve veća i veća kako prolaze godine.

Da li je vrijeme da briga o najdragocjenijem što imamo postane prioritet?

Rekordan broj novootkrivenih karcinoma dojke na prošlogodišnjim „Danima zdravlja“ govori nam da briga o sebi mora biti na prvom mjestu i jedan od najvažnijih zadataka ma koliko to u vremenu i državi u kojoj živimo to često bilo teško i izazovno.

M-BA-00000616