Bosna i Hercegovina kandidat za člana EU – refleksija na zdravstveni sistem u BiH

Za blog piše: Nedim Mulazimović 

 

Bosna i Hercegovina već stoljećima opstaje po principu “ujedinjeni u različitosti”. To je zajednička vrijednost koju dijelimo sa EU ali i snaga i bogatstvo koju donosimo Evropskoj Uniji. Bilo gdje da krenete, naići ćete na kulturno naslijeđe i prirodne ljepote, uspjehe u oblasti umjetnosti i sporta, inovacije i tradicije koje stvaramo mi Bosnaci i Hercegovci u ukupnosti naše raznolikosti.

Naš ulog u budućnost Evropske Unije je impresivan i navest ćemo samo par činjenica. Bosna i Hercegovina je:

  • Organizator Olimpijskih igara
  • Po količini pitke vode po glavi stanovnika peta u Evropi
  • Po količini šumskog bogatstva sedma u Evropi
  • Pored Islanda jedina zemlja koja ima 700 divljih konja
  • Ima posljednju prašumu u Evropi
  • Ima jedan od najvećih prirodnih rezervata ptica u Evropi
  • Ima 78 planinskih vrhova preko 2000 mnv
  • Uz sve nabrojano ima izlaz na more, plovne rijeke i 65% teritorije koja je netaknuti biser prirode.

BIH je još mnogo toga, zemlja neslućenih potencijala, ali se, na žalost, postavlja pitanje: Zašto smo najsiromašnija zemlja Evrope? Svega smo na 31% kupovne moći u odnosu na prosjek kupovne moći građanina EU.

Odgovor na ovo pitanje je suštinski povezano sa kandidatskim statusom BiH i vođeni najboljim praksama iz EU nameću se dva odgovora.

1. Investicija u obrazovanje

2. Investicija u zdravstvo

Belgija u kojoj je središte Evropske komisije i mnogih institucija EU ima 32% visoko obrazovanog stanovništva i to obrazovanog po sistemima EU standarda visokog obrazovanja. U Bosni i Hercegovini po posljednjem popisu živi svega, 13.2% visoko obrazovanih osoba. Govorimo o kvanitetu a ne o kvalitetu, jer smo svjedoci da samo Farmaceutskih fakulteta u BiH ima 9 iako je standard jedan Farmaceutski fakultet na broj stanovnika koliko živi u BiH.

Iskreno se nadamo da će reforma obrazovnog sistema u svojoj suštini a poštujući raznolikosti BiH postati jedan o prioriteta na putu članstva u EU. Bez toga, nema nam opstanka na ovim prostorima jer kako je to rekao Goethe „Znanje je izlaz iz svake krize“.

Obrazovanje je nužan uslov i za reformu zdravstvenog sistema ali je i danas sasvim jasno svakome da bez zdrave populacije nema ni zdrave ekonomije. Uz navedeno zdravstvena zaštita stanovništva je jedan od najvažnijih prioriteta EU. Zašto je to tako, govore sljedeće činjenice. U izvještaju Evropskog odjela Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) po nazivom “Ekonomski i socijalni uticaj i benefiti zdravstvenog sistema“ jasno se navodi da ulaganje u zdravstveni sistem zemlje ne treba gledati kao ekonomski teret, već kao doprinos rastu i stabilnosti ekonomije. Kroz svoje prakse zapošljavanja i javnih nabavki, zdravstveni sistemi mogu imati vodeću ulogu u lokalnom i nacionalnom ekonomskom razvoju. Analiza u zemljama Evrope otkrila je da bi svaki dodatni utrošeni 1 € na proizvode i usluge u zdravstvenom sektoru rezultirao (kada se uzimaju u obzir direktni i indirektni efekti) povećanjem proizvodnje u nacionalnoj ekonomiji od 1,4 €; odnosno 2.7 € ukoliko uključimo i indukovane efekte (tj. ekonomsku aktivnost u preduzećima u kojima osoblje zdravstvenog sektora troši plaće i preduzećima koja opskrbljuju ove, robom i uslugama). Ako bi se izdaci za zdravstvo povećali za 1 €, prosječni prihod domaćinstva porastao bi za 0,7 € (mjereno direktnim, indirektnim i induciranim efektima).

Treba naglasiti da ovakve ekonomske studije pokazuju učinak ekonomske aktivnosti jedne osobe na poslovanje drugih. Kad se osoba zaposli, troši više novca, povećavajući tako prodaju, što zauzvrat stvara potencijal za zapošljavanje drugih ljudi.

  • U prosjeku, na svakih dodatnih 100 000 eura potrošenih na zdravstveni sistem u EU, otvaraju se 4 nova radna mjesta u ostatku ekonomije. U nekim je zemljama ovaj multiplikator znatno veći; na primjer, u Bugarskoj je taj broj 10, a u BiH bi se otvorila oko 22 nova radna mjesta uz ovu investiciju u zdravstveni sistem.
  • U prosjeku će jedno novo radno mjesto otvoreno u zdravstvu u EU rezultirati rastom ukupne zaposlenosti (u cijeloj nacionalnoj ekonomiji) za 1,3 (direktni i indirektni efekti) ili 1,7 (ako su uključeni indukovani efekti).

Nakon navedenog pitamo se: „Šta možemo učiniti odmah za zdravlje populacije BiH?“ Možemo slijediti dobru praksu svih zemalja Evrope a ne samo EU. Možemo uvesti diferenciranu stopu Poreza na Dodatnu Vrijednost (PDV) na lijekove. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja na Evropskom kontinetu koja još uvijek nije uvela diferenciranu stopu PDV-a. To za zdravstveni sistem praktično znači da isti plati 2.5 puta veći iznos novca po osnovi PDV-a državnom aparatu, nego što ga sama država uplati zdravstvenom sistemu. Ovo je jedinstven ali negativan primjer u Evropi.

U isto vrijeme svjedočimo kako se vlasti u Bosni i Hercegovini hvale sa rekordno prikupljenim sredstvima od indirektnih poreza poput poreza na dodanu vrijednost (PDV). Drugog decembra 2022. godine smo čitali da je prikupljeno 1 milijardu i 412 miliona KM ili 18,43 % više u odnosu na isti period 2021. godine. 

Molimo Vas da se zapitate da li zdravstveni sistem treba da finasira državni aparat ili treba da bude obratno. Bili siromašni ili bogati, bili društveno prepoznati ili ne, bolest će jednog dana pokucati i na naša vrata. Zapitajte se kako možemo učiniti ovo društvo boljim, možemo li malim pomacima kao što je to uvođenje diferencirane stope PDV-a u BiH, staviti „Pacijenta u centar našeg društva“ kako bi smo iskoristitili resurse ove zemlje, ljudske, ekonomske ili prirodne da za najranjiviji dio populacije osiguramo život dostojan čovjeka.

M-BA-00000785