Ilustraciju za blog napravio: Dragoslav Malinić

 

Kako digitalna transformacija može unaprijediti naš zdravstveni sistem

Za blog piše: Senad Džananović

 

Digitalna transformacija predstavlja top temu u svim segmentima našeg društva, ali se pravi pojam digitalne transformacije često nedovoljno razumije. Kako i sam naziv govori, digitalna transformacija predstavlja transformaciju poslovnog modela, promjenu načina razmišljanja i obavljanje poslovnih procesa koji je drugačiji od trenutnog. Razgovori sa mnoštvom ljudi mi govore da situacija u praksi nije baš uvijek takva. Naravno, slična situacija je i zdravstvu.

Trenutno stanje u zdravstvu

U zdravstvu je napravljeno niz pomaka počevši od informatizacije poslovnih procesa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uvođenja elektronske zdravtsvene knjižice, elektronskog recepta, informatizacije fonda zdravstvene zaštite, uvođenje softvera za laboratoriju i radiologiju itd. Međutim, tradicionalni način razmišljanja rezultira činjenicom da navedeni sistemi nikako ili veoma ograničeno međusobno razmjenjuju podatke, te online servisi za pacijente trenutno nisu dostupni.

Zbog trenutnog stanja u BH zdravstvu, cilj ovog teksta je ograničiti se na rješenja koji se mogu relativno brzo i lako implementirati u  zdravstvu Bosne i Hercegovine a koji mogu značajno doprinijeti:

  • povećanju efikasnosti ljekara,
  • smanjenju troškova zdravstvene zaštite,
  • sagledavanju potreba i definisanju strategije zdravstva,
  • smanjenju troškova pacijenta, koji nekada troše više sati čekajući nego obavljajući određeni pregled ili pretragu.    

Kako se to odražava na medicinsko osoblje i pacijente?

Put pacijenta

Pacijent koji treba da izvrši određene preglede u tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti svoj put započinje u ambulanti porodične medicine. Dalji put uključuje: a) fizički dolazak ili najavu telefonom; b) odlazak kod ljekara u zakazanom terminu  koji u praksi i nije baš tako fiksan kao što bi se moglo pomisliti; c) nakon pregleda ljekara, pacijent s uputnicom ide u ustanovu tercijarne zdravstvene zaštite i zakazuje termin pregleda.

Slična situacija se ponavlja i u ustanovi tercijarne zaštite, s tim da je sada potrebno naglasiti da je pacijent obavezan da za svaki dodatni pregled ponovo dolazi kod ljekara porodične medicine. Svi medicinski podaci se naravno ručno unose u medicinski karton pacijenta[1]. Proces se tako nastavlja ukrug dok se ne uspostavi određena dijagnostika i ne propiše terapija. Nije potrebno puno vremena da se zaključi koliko to produktivnog vremena uzima i pacijentu i medicinskom osoblju i koliko bi se proces unaprijedio i ubrzao ukoliko bi se omogućila / implementirala interoperabilnost sistema.

Liječenje pacijenata u drugom kantonu

Da bi se pacijent liječio u drugom kantonu isti, sa nalazima, pored ranije navedenih koraka zahtjeva mora: a) fizički otići i u nadležni zavod za zdravstveno osiguranje da dobije potvrdu da će mu zavod refundirati troškove takvog liječenja; b) sa potvrdom i svim nalazima ići u dom zdravlja ili bolnicu u koju je upućen; c) nakon tretmana se sa svim nalazima ponovo vratiti svom nadležnom ljekaru i tako u krug. U slučaju potrebe da tretirajući dom zdravlja ili bolnica ima potrebu pristupiti zdravstvenom kantonu pacijenta takav pristup je moguć jedino ukoliko je pacijent ponio svoje nalaze. Svaki drugi pristup podacima je nemoguć.

Statistika

Interoperabilnost kao uslov razmjene podataka, pravovremenosti sagledavanja podataka iz više kantona ili donošenja odluka u zdravstvenom sistemu Bosne i Hercegovine je nažalost nikako ili veoma ograničeno implementirana. Razloga za ovo je vjerovatno više, ali je posljedica takva je tokom pandemije virusa COVID19 svaki kanton zasebno prijavljivao broj zaraženih, te smo imali situacije da u Kantonu Sarajevo imamo veći broj zaraženih nego u Federaciji.

Ne trebamo zaboraviti niti situaciju da je zbog neadekvatnosti statističkih podataka, dugo vremena je u zdrasvtsvu svojevremeno bila prisutna situacija da su se određenim pacijentima propisivale prekomjerne doze lijekova[2], za koje se nisu znali pravi korisnici, što je naravno rezultiralo i povećanim troškovima.

Komuniciranje sa pacijentom

Komuniciranje s pacijentom je sigurno jedna od stavki koja uzima jako puno vremena i pacijentu i medicinskom osoblju. Kako je i ranije navedeno, umjesto da iskoristi elektronske kanale, pacijent za svaki pregled mora u medicinsku ustanovu doći fizički ili to napraviti telefonski. Situacije sa stanjem pacijenta, posebno tokom pandemije kada je medicinsko osoblje ulagalo nadljudske napore za liječenje pacijenata su bile nemoguća misija. I sve to u rezultira nezadovoljstvom i pacijenta i medicinskog osoblja.

Da li se i šta može unaprijediti?

Ovdje nećemo pisati o savremenim alatima koji su sve prisutniji u svijetu (kao što je AI, Big data, IoT, trend analiza itd), ali koji se nažalost kod nas još neko vrijeme zasigurno neće koristiti, nego o onom što se može unaprijediti u našim okolnostima.

Većina sistema implementiranih u domovima zdravlja i bolnicama je usklađena sa međunarodnim standardima za razmjenu podataka između različitih sistema, te osigurava određeni stepen zaštite. Iako bi sigurno uvezivanje sistema primarne i tercijarne zdravstvene zaštite zasigurno predstavljalo značajno ubrzanje procese razmjene podataka, digitalna transformacija u ovom segmentu zahtjeva nekoliko dodatnih aktivnosti.

Za pacijenta je možda najbitnija ona koja se tiče uvezivanja sistema na način da se osigura dostupnost medicinske dokumentacije kako u domu zdravlja tako i, na zahtjev, u ustanovi tercijarne zdravstvene zaštite. Ovakvo uvezivanje bi omogućilo pravovremeni pristup medicinskoj dokumentaciji, automatsku dostupnost nalaza i rezultata pretraga odmah nakon unosa istih u ustanovi tercijarne zdravstvene zaštite i možda što je još važnije smanjenu mogućnost nastanka greške ponovnog unosa. Međutim, uvezivanje sistema bi zasigurno omogućilo i efikasniju razmjenu podataka u statističke svrhe što bi onda sigurno ne samo omogućilo pravovremenije i tačnije izvještavanje nego i povećalo povjerenje u podatke zdravstvenih ustanova.

Ako govorimo o najavama, prvi korak u tom procesu bi bio implementacija modula ili satelitske aplikacije koja bi pacijentu omogućila da na siguran način traži termin kod ljekara, dobije povratnu informaciju o istom, dobije povratnu informaciju o zakazanom pregledu kod ljekara specijaliste iz tercijarne zdravstvene zaštite, komisije koja ga upućuje na liječenje u drugi kanton itd. 

Cijeneći činjenicu da je većina implemenitranih sistema usklađena sa međunarodnim normama  kao što su HL7, DICOM itd, funkcionalno uvezivanje istih ne bi trebao predstavljati preveliki izazov. Naravno, pored funkcionalnog uvezivanje sistema mora osigurati i odgovarajući nivo sigurnosti i usklađenosti sa relevantnim zakonima koji uređuju upravljanje medicinskom dokumentacijom, odgovarajući nivo pristupa medicinskim kartonima na način da se osigura puna povjerljivost podataka pacijenta i vjerovatno za neke situacije i prilagođavanje zakonskih rješenja.

Zdravstvene ustanove trenutno nemaju kapacitete da ovo samostalno iznesu nego je potrebno iznaći partnere koji imaju relevantna iskustva i na koje se iste mogu osloniti. Zaključak je da se trenutna situacija može unaprijediti. Pitanje je samo kada ćemo to započeti.

 

[1] U Kantonu Sarajevo, je zbog činjenice da je isti proizvođač bolničkog i softvera za primarnu zdravstvenu zaštitu ova integracija je već dobrim dijelom implementrana. Međutim, navedeni sistemi nemaju razmjenu podataka sa laboratoriskim sistemom i sistemom za vršenje radioloških pregleda.

[2] Izvor: https://www.klix.ba/vijesti/bih/crnkic-ttri-ljekara-suspendirana-zbog-sumnje-na-zluopotrebu-recepata/140305060

 

M-BA-00000665