Kliničke studije su ključni dio razvoja novih lijekova. Svi novi lijekovi moraju proći kroz niz kliničkih studija prije nego što dođu na tržište i do pacijenata. Prije svega, novi lijekovi se testiraju u laboratorijama, te ukoliko se pokaže da bi mogli imati pozitivno dejstvo i na pacijentima, pažljivo se ulazi u kliničke studije i ispitivanje lijeka na pacijentima. Cilj kliničke studije jeste da se dobije uvid u efikasnost i sigurnost novog lijeka.
Sve kliničke studije podliježu detaljnim kontrolama te su vođene određenim načelima koja osiguravaju da će se klinička studija provoditi na etičan način. Veoma važan dokument – “Helsinška deklaracija” (eng. “Declaration of Helsinki”)(1), kojeg je sastavila Svjetska medicinska asocijacija (eng. World Medical Association), opisuje na koji način se etički provode kliničke studije. Četiri osnovna postulata su:
Najprije ne naškoditi – Vuče korijenje još od “oca medicine” Hipokrata kao prvo pravilo u medicini (lat. Primum non nocere!). Cilj kliničke studije jeste da u svojoj konačnici donese benefit svim pacijentima sa određenim oboljenjem, bez da naškodi onima koji su se odlučili na učešće u studiji.
Poštivanje pacijenata – Veoma je važan dio provođenja kliničke studije, te se postiže potpisivanjem “Informisanog pristanka” od strane pacijenata. Prije potpisivanja ljekar je dužan da odvoji koliko god je vremena potrebno, da objasni detalje studije te da se pobrine da je pacijent shvatio potencijalne benefite i rizike koje za sobom donosi ušešće u kliničkoj studiji. Drugi aspekt poštivanja pacijenta jeste strogo čuvanje svih podataka o pacijentu sa ciljem zaštite privatnosti
Blagostanje pacijenta – Blagostanje pacijenta mora biti jedan od ciljeva istraživača u kliničkoj studiji. To podrazumijeva pravljenje detaljnih analiza, prije početka studije, o mogućim benefitima ali i rizicima koje klinička studija može donijeti uključenim pacijentima.
Pravednost – pravednost pri odabiru pacijenata koji mogu biti uključeni u kliničku studiju tj. uključivanje onih pacijenata od kojih će u budućnosti isti ili slični pacijenti imati koristi, uključivanje pojedinaca za koje su ljekari procijenili da bi mogli imati značajnu korist od učešća u studiji te izbjeći iskorištavanje posebno ranjivih pacijenata.
Navedena pravila su dio međunarodnih smijernica za provođenja kliničkih studija ali veom često su uključena u zakone zemalja u kojima se provode kliničke studije. Roche prati i poštuje sve međunarodne smijernice i zakone zemalja u kojima provodi svoje kliničke studije.
Osnovno pravo svake osobe jeste da bude tretirana sa poštovanjem kao nezavisno, moralno, stvorenje. Dostojanstvo, prava, sigurnost i blagostanje pojedinaca koji se odluče za učešće u studiji moraju biti zaštićeni u svakom tretnutku bilo gdje u svijetu gdje se provode kliničke studije. Kako ispitanici koji učestvuju u studijama dobrovoljno daju podatke, do kojih se inače ne bi moglo doći, jasno je da su zaslužili zahvalnost kako naučne tako i šire javnosti.
Roche je posvećen detaljnom praćenju i uvažavanju svih međunarodnih smjernica i lokalnih zakona u provođenju svojih kliničkih studija. Sve Roche kliničke studije provode se u skladu sa Helsinškom deklaracijom. Također Roche prati “Vodiće za dobru kliničku praksu” (eng. “Guideline for Good Clinical Practice”)(2), koji predstavljaju minimalni standard za sve kliničke studije. “Dobra klinička praksa” (eng. The Good Clinical Practice – GCP) sadrži slične smijernice za provođenje kliničkih studija. Među tim smijernicama su definisane uloge i odgovornosti sponzora kliničke studije (poput Roche-a), istraživači uključeni u studiju, osobe koje nadziru provođenje studije (eng. “Monitor”). Pored definisanja uloga u studiji, sadržani su i postulati zaštite prava ispitanika koji učestvuju u studiji.
Možda najvažniji dio Helsinške deklaracije jeste upravo Informisani pristanak. Informisani pristanak predstavlja dokument koji sadrži sve detalje o studiji, te kojeg potpisuje pacijent nakon detaljnih razgovora sa ljekarom specijalistom koji će ga voditi kroz studiju. Potpisivanje informisanog pristanka podrazumijeva da je pacijent shvatio sve obaveze i odgovornosti vezane za studiju te da je svjestan mogućih benefita ali i rizika koji su vezani za studiju.
Roche, prije svega, poštuje ljudska prava, dostojanstvo, sigurnost pacijenata i etičke principe. Kao kompanija posvećeni smo pružanju najvišeg nivoa brige, te pažljivom čuvanju privatnosti svih pojedinaca koji su uključeni u Roche kliničke studije. Shodno tome, Roche je uvijek spreman da svoje studije stavi pod nadzor nezavisnih kontrolora.
Nadzor nezavisnih kontrolora podrazumijeva da grupa visoko kvalifikovaih pojedinaca, koji nisu Roche uposlenici, niti su dio istraživačkog i nadzornog tima, pregleda planiranu kliničku studiju prije njenog početka. Ove grupe odobravaju i nadziru kliničke studije u koje su uključeni ljudi, te su sastavljene od: ljekara, pravnika, sociologa i etičara te članova zajednice. Ovaj vid “nezavisnog nadzora” pomaže u održavanju visokih standarda bezbijednosti i validnosti koje su potrebne za provođenje kliničke studije.
Svi uposlenici Roche-a koji rade na kliničkim studijama su dužni da se strogo drže međunarodnih smjernica i lokalnih zakona pri provođenju kliničkih studija. Integritet, najviši standardni medicinske njege i poštovanje pacijenta se također podrazumijevaju. Uposlenici Roche-a imaju dužnost da prijave sve nedoumice i sumnje vezane za povredu regulatornih i etičkih standarda prilikom provođenja kliničke studije.
Obaveza svi uposlenika Roche-a, koji su uključeni u kliničke studije, jeste da prođu kroz treninge dobre kliničke prakse (GCP) kroz koje nauče na koji način da rješavaju i prijavljuju probleme vezane za eventualnu povredu nekog od aspekata provođenja studije. Pored ovoga, Roche ima vlastitu “Grupu za naučno-etička pitanja” (eng. Scientific Ethichs Advisory Group – SEAG) koja pomaže uposlenicima u rješavanju problema i komunicira sa vanjskim ekspertima o određenim temama.
Svi učesnici u kliničkoj studiji imaju pravo na:
Jasan proces davanja informisanog pristanka, što znači da su upoznati i da u potpunosti razumiju sve aspekte kliničke studije te da mogu samostalno, bez pritiska, odlučiti da li žele da učestvuju ili ne. Ljekari su dužni odgovoriti na sva eventualna pitanja koja imaju potencijalni učesnici u studiji. Samo oni koji su potpisali formular informisanog pristanka, mogu učestvovati u kliničkoj studij.
Napuštanje kliničke studije u bilo kojem trenutku, bez objašnjenja. Informisani pristanak nije ugovor, te učesnici mogu povući svoju odluku o učešću u bilo kojem trenutku.
Zaštita privatnosti pacijenata uključenih u kliničku studiju je jedan od prioriteta istraživačkog tima, ali ipak postoje određeni ljudi koji moraju biti obaviješteni o učešću pacijenta u kliničkoj studiji. Te osobe su:
Ljekar porodične/obiteljske medicine u čijem se timu liječi pacijent uključen u studiju
Ljekar specijalista i njegov zdravstveni tim koji se brinu o pacijentu tokom trajanja kliničke studije
Podatak da je pacijent učestvovao u kliničkoj studiji će također biti navedena u zdravstvenom kartonu pacijenta. Istraživački tim i ljekari uključeni u studiju ne smiju, osim uz dozvolu pacijenta, nikome davati podatke o pacijentu i njegovom učešću u studiji.
U toku kliničke studije, svi podaci prikupljeni o pacijentu se, kao i ostala medicinska dokumentacija, strogo čuvaju. Na kraju kliničke studije, rezultati studije će biti javno objavljeni na uvid naučnoj zajednici. Ipak rezultati studije, neće i ne smiju sadržavati bilo kakve podatke koji bi mogli pomoći pri identifikaciji pojedinačnih učesnika u studiji.
Po završetku kliničke studije, plan postupanja sa povjerljivim dokumentima svih pacijenata je detaljno naveden u dokumentu koji se pravi prije početka kliničke studije – protokolu kliničke studije. U protokolu je navedeno koliko dugo se moraju čuvati dokumenti po završetku kliničke studije, nakon čega bivaju uništeni. Ukoliko će se ti dokumenti koristiti, i na koji način, po završetku kliničke studije, to također mora biti navedeno u protokolu studije. Sve ove informacije su dostupne pacijentu u informiranom pristanku, ili u tzv. “dodatnom informisanom pristanku” u kojem pacijent odlučuje da li će dati saglasnost za objavu i korištenje tih podataka.
Po završetku kliničke studije, rezultati se obično objavljuju u medicinskim časopisima tako da ostali ljekari i medicinsko osoblje ima pristup novim podacima. Sažetke kliničkih studija također objavljuju regulatorne agencije poput “Agencije za hranu i lijekove” (eng. “Food and Drug Administration” – FDA) i “Europske agencije za lijekove” (eng. “Eurpoean Medicines Agency” – EMA) i Roche na svojoj platformi forpatients.roche.com
Izvještaji o kliničkim studijama sadržavaju sažetke prikupljenih podataka i rezultate studije, ali ne sadržavaju, i ne smiju sadržavati, bilo kakve podatke koji bi mogli dovesti do identifikacije pojedinačnih pacijenata koji su učestvovali u studiji. Ukoliko postoji zahtjev za pristup anonimnim ali detaljnim podacima prikupljenim u studiji, taj zahtjev razmatra nezavisni odbor eksperata, koji mogu dati dozvolu samo u slučaju ako smatraju da bi benefit za pacijente i doktore bio značajan.
Protokoli svih studija koje Roche provodi se javno objavljuju, skupa sa rezultatima, po završetku studije na javno dostupnim stranicama:
clinicaltrials.gov
i forpatients.roche.com
Međunarodne regulacije i zakoni zahtijevaju da se podaci o pacijentima, prikupljeni za vrijeme kliničke studije, čuvaju određeni vremenski period (npr. 15 godina i više). Čak i nakon završetka kliničke studije, podaci o pacijentima se strogo čuvaju i nisu dostupni nikome ko nije učestvovao u kliničkoj studiji.
Shodno međunarodnim regulacijama, Roche omogućava svim pacijentima da nastave sa tretmanom kojeg su primali za vrijeme studije ukoliko je to primjereno. Ipak, ukoliko neko prima novi lijek tokom studije, neće uvijek biti moguće da nastavi sa tim tretmanom zbog administrativnih procesa koji se vežu za registraciju novog lijeka i njegovo dovođenje na tržište.
Roche često sarađuje sa certificiranim i kvalificiranim kompanijama koje pomažu u izvođenju kliničkih studija. Kada rade na kliničkim studijama, ove kompanije se moraju pridržavati istih pravila kao i Roche. Štaviše, nadzor nad radom ovih kompanija će provoditi Roche, sa ciljem pridržavanja istih etičkih normi.
Kliničke studije se provode na mnogo različitih lokacija. Korištenjem bolnica i klinika širom svijeta, obezbjeđuje se raznovrsnost pacijenata, što znači da će pacijenti koji su uključeni u studiju biti slični onim pacijentima koji trebaju koristiti novi lijek nakon završetka studije. Ukoliko Roche razvija novi lijek samo za specifično tržište, onda će kliničke studije biti provođene samo na tom specifičnom području, opet sa ciljem da se lijek što je bolje moguće prilagodi populaciji za koju je namijenjen.
Pri odabiru lokacija za provođenje kliničkih studija, Roche kriteriji su:
Da bolnice/klinike u toj državi imaju iskustvo sa provođenjem kliničkih studija te da poštuju sve zakone i pravila provođenja kliničkih studija
Da doktori i zdravstveni radnici koji rade u toj instituciji imaju adekvatno medicinsko znanje, treninge i kvalifikacije
Da postoji dovoljan broj pacijenata koji se liječe u toj bolnici/klinici da su voljni da učestvuju u kliničkoj studiji.
Pri provođenju kliničkih studija u zemljama u razvoju, Roche se drži istih pravila kao i za sve ostale kliničke studije, bez iznimke(3).
Pri provođenju kliničkih studija u zemljama sa nižim BDP-om, Roche se obavezuje da će novi lijek registrovati i učiniti dostupnim u toj zemlji u kojoj je provedena klinička studija.
Reference
Clinical Trials in Low and Middle Income Developing Countries
Roche d.o.o. - Roche Ltd, Zmaja od Bosne 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina