Ilustraciju za blog napravio: Milica Čvokić
Za blog piše: Prof.dr.sc. Semir Vranić
College of Medicine, Qatar University
U najširem smislu, patologija je medicinska disciplina koji se bavi proučavanjem humanih bolesti na nivou organa, tkiva i stanice. U dijagnostičkom smislu, patologija podrazumijeva ispitivanje uzroka bolesti upotrebom mikroskopa i postavljanje dijagnoze. Mikroskopska dijagnoza se smatra konačnom za liječenje pacijenata.
Moderna patologija se vezuje za ime Rudolfa Virchowa (1821-1902). Virchow je bio prvi znanstvenik koji je uveo koncept “stanične patologije”, odnosno postavio stanicu u središte problema.
Patolozi u svome radu nezaobilazno koriste mikroskop zahvaljujući kome su do u tanične opisali brojne morfološke varijante tumora. Dr. Theodor Boveri još 1914. godine postavio hipotezu da je maligni tumor posljedica nagomilanih mutacija unutar tumorske stanice. Kompletniji i detaljniji opis nastanka tumora iznio je dr. Nowell 50 godina kasnije. Konačno, 2000. godine, a bazirano na istraživanjima molekularne biologije i genetike, poznati dvojac Weinberg-Hanahan je objavio svoj ključni rad u kojem je sumirao ključne molekularne i signalne puteve koji uzrokuju maligne tumore.
Uporedo sa iznimno brzim razvojem molekularne biologije i genetike, koje su rezultirale brojnim otkrićima i spoznajama o tumorima, razvijala se i usavršavala dijagnostička patologija. Ta usavršavanja su podrazumijevala bolja oruđa za rad (mikroskopi), ali i razvoj novih metoda koje su omogućile precizniju i klinički relevantniju klasifikaciju tumora. Među tim metodama je od ključnog značaja imunohistokemija, koja je u praksi potpuno zaživjela zadnjih 30 godina. Imunohistokemija je metoda imunobojenja, koja podrazumijeva selektivnu identifikaciju i vizualizaciju ciljane ”mete” u određenom tkivu. Zahvaljujući imunohistokemiji, patolozi su u mogućnosti da u tumorima otkriju i kvantificiraju brojne ”mete” (biomarkere), od kojih su neke klinički važne i mogu se ciljano tretirati uz pomoć ”pametnih” lijekova.
Sve je ovo u zadnjih 10-ak godina utjecalo na razvoj precizne medicine, koja predstavlja novu paradigmu u liječenju tumora, a zasnovana je na jednostavnom principu da se svaki pacijent tretira pravom terapijom u pravo vrijeme. Principi precizne medicine podrazumijevaju da se pri odluci o tretmatnu pacijenta u obzir uzmu sve specifičnosti pojedinog pacijenta uključujući njegovu biologiju i genetiku, okruženje i životni stil. Koncept precizne medicine podrazumijeva individualni pristup svakom onkološkom pacijentu u svrhu adekvatnog tretmana.
Navodim ovdje tri primjera koja potvrđuju značaj precizne medicine:
32-godišnja dojilja je razvila agresivni karcinom dojke buknuo neposredno poslije poroda. Opravdano zabrinuta pacijentica je bila vidno ohrabrena poslije profiliranja tumora, koji je pokazao da u tumoru postoji „meta“ za ciljani lijek. Sreći nije bilo kraja kada je poslije 6 ciklusa terapije tumor potpuno nestao! Pacijentica je živa i zdrava, sedam godine poslije provedene terapije!
Drugi primjer je ginekološki karcinom kod 81-godišnje žene, otkriven uz poodmakloj fazi, sa malim izgledima za uspješno liječenje. Molekularno profiliranje je otkrilo potencijalnu ”metu” u tumoru, koja je uspješno napadnuta ciljanom terapijom i poslije 12 mjeseci tumor je potpuno nestao.
Treći primjer je kod 71-godišnje žene, teškog pušača, kod koje se pojavio metastatski karcinom pluća. Iako je situacija izgledala beznadežno, molekularno profiliranje i precizna medicina su pokazali da je tumor pogodan za imunoterapiju. Već poslije dva ciklusa imunoterapije, udaljene metastaze su nestale, a primarni tumor se također reducirao za 50%! Pacijentica nastavlja sa imunoterapijom uz normalan život i nadu da će i primarni tumor u cijelosti nestati!
Koncept precizne medicine je i pred moderne patologe nametnuo nove zahtjeve, potrebu za stalnom edukacijom kako bi u svakome momentu bili u toku sa najnovijim dostignućima i preporukama za dijagnostiku i liječenje onkoloških pacijenata. Patolozi su se sa izazovima precizne medicine našli na ”raskrsnici” između tradicionalne morfologije i nove molekularne dijagnostike, shvativši da su njihova integracija i komplementarnost (zajedno sa drugim disciplinama poput genetike) ključ ne zamo za uspješnu dijagnostiku nego i liječenje onkoloških pacijenata. Zato budućnost patologije leži upravo u tim ”patolozima slijedeće/nove/ generacije” u skladu sa robusnom tehnikom ”next-generation sequencing” koja se koristi za profiliranje malignih tumora u svrhu ciljane terapije. Vjerujem da će ”patolozi slijedeće generacije” uspješno nastaviti razvoj moderne molekularne patologije kao discipline te istovremeno integrirati istu u koncept precizne medicine, a sve za dobrobit naših pacijenata.
M-BA-00000373
Roche d.o.o. - Roche Ltd, Zmaja od Bosne 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina