Ilustraciju za blog napravila: Nađa Čengić
Za blog piše: Prof.dr.sc. Nermin Salkić
Zamislite da želite da posjetite svoga porodičnog ljekara…Na svome mobitelu pronađete aplikaciju Vašeg Doma zdravlja ili ambulante i zakažete pregled u vrijeme koje Vam odgovara između ponuđenih termina. Pojavite se u zakazani termin, sestra na prijemu skenira Vašu elektronsku zdravstvenu karticu, čekate koji minut, ulazite u ordinaciju gdje Vaš ljekar na ekranu svoga kompjutera ima Vaš kompletan zdravstveni karton. Nakon pregleda Vam elektronski zakazuje laboratorijske pretrage, zakazuje termin vađenja krvi i kontrolu. Rezultate Vaših nalaza dobijate na email, kao i podsjetnik dan ili dva poslije da imate zakazanu kontrolu. Nakon kontrole koja prolazi kao i prvi pregled, ljekar Vam uz pomoć dostupnih alata na svome računaru propisuje personaliziranu terapiju, koju preuzimate u apoteci po Vašem izboru, opet nakon što samo predočite Vašu zdravstvenu karticu. U Vašem mobitelu već dobijate podsjetnik za prvu dozu lijekova sa kompletnim rasporedom terapije. Naknadno, u Vašoj aplikaciji telemedicinski ostvarujete video poziv sa svojim ljekarom kome prijavljujete efekte ili nuspojave terapije, te po potrebi zakazujete novu kontrolu. Zvuči poput naučne fantastike? Ne, ovo je stvanost koju svi možemo imati uz mala ulaganja u zdravstveni sistem i digitalnu transformaciju istog.
Najjednostavnije objašnjeno, digitalna transformacija je prelazak sa papirnatog na digitalni način rada. Dakle, bilježenje, obrada i prenos zdravstveno važnih informacija se sa papirnatog oblika u najvećoj mogućoj mjeri prevode u digitalni ili kompjuterski oblik. Na ovaj način se generirane zdravstvene informacije mogu dalje kompjuterski obrađivati i pretvarati u alate koji omogućavaju brži, racionalniji, tačniji put pacijenta kroz zdravstveni sistem uz ogromnu uštedu vremena i resursa i za pacijente i za uposlene.
Osnovni boljitak za pacijente je bolji pristup i dostupnost zdravstvenom sistemu uz značajnu uštedu vremena. Elektronsko alociranje vremena i termina za pregled, te termina za laboratoriju koji su navedeni u uvodu ovog teksta su neki od primjera. Dodatno, ovo omogućava uvođenje elektronskog recepta uz pojednostavljenje izdavanja recepata i lijekova, uz ogroman benefit u smislu nadzora u realnom vremenu potrošnje lijekova od strane zdravstvenih fondova. Dodatno, svaki zdravstveni podatak biva permanentno uskladišten, omogućavajući pružateljima zdravstvene njege na svim nivoima da imaju bolji pregled istorije bolesti za svakog pacijenta i da pruže personaliziran, optimiziran i najbolji tretman za svako stanje uzimajući u obzir sve ono što je pacijent prethodno bolovao. Integrisanje svega ovoga u portal ili mobilnu aplikaciju, omogućava svakom pacijentu da bilo kada ili bilo gdje ostvari pristup zdravstvenom sistemu i svojim zdravstvenim informacijama, te dvosmjernu komunikaciju bilo sa sistemom ili sa pružateljima zdravstvene njege, uključujući i telemedicinu kao bitan segment budući da prema zadnjim istraživanjima oko 75% zahtjeva u primarnoj praksi može biti riješeno na ovaj način.
U prvom redu to su objedinjene zdravstvene informacije za svakog pacijenta. Ovo omogućava strahovite benefite u pogledu kvaliteta i cijene zdravstvene njege. Jedan od mogućih scenarija je kompjuterski asistirana dijagnostika i tretman, gdje se na osnovu zdravstvenih informacija za svakog pacijenta, a uz pomoć modernih prediktivnih metoda kakav je npr. vještačka inteligencija može u realnom vremenu dobiti rizik za pojedina stanja ili bolesti, odnosno sugestija za optimizirani tretman. Naravno, ljekar je onaj koji donosi krajnju odluku na osnovu predočenih sugestija, a u skladu sa kliničkom prosudbom i svojim ličnim iskustvom i znanjem.
Naravno, ovolika količina zdravstvenih informacija ima i veliki istraživački potencijal, odnosno omogućava ljekarima istraživačima da upotrebom anonimiziranih podataka prave istraživanja koja donose nesumnjiv benefit u razvoju medicine kao nauke uopšte.
Dodatno, elektronska alokacija resursa omogućava da se postojeći resursi zdravstvenog sistema koriste na najoptimalniji i najbolji način, pa se time mogu izbjeći nepotrebne gužve u čekaonicama, eliminisati dnevni raspored koji uključuje vrijeme sa ekstremnim gužvama sa jedne strane i praznim čekaonicama sa druge.
Digitalizacijom svih zdravstvenih podataka eliminiše se i potreba obimne administracije koja troši vrijeme zdravstvenim radnicima - vrijeme koje je bolje posvetiti njegi pacijenata.
Digitalizacija zdravstva omogućava bolje praćenje resursa, detektovanje povećane i neracionalne potrošnje lijekova i medicinskog materijala. Smanjenje administracije i administrativnih poslova je takođe nesumnjiv benefit koji omogućava velike uštede na ne-medicinskim troškovima, te time omogućavajući preusmjeravanje tih sredstava ka pacijentima i njihovoj njezi.
Samo uvođenje elektronskog recepta dovodi do ogromnih ušteda za zdravstvene fondove upravo jer omogućava sve gore navedeno.
Digitalna transformacija zdravstva je relativno novi koncept koji sigurno ima otpore i među zdravstvenim profesionalcima i među pacijentima. Najčešći razlog je strah od novoga. Međutim svjetska iskustva su pokazala da nakon uvođenja digitalizacije u zdravstvu, vrlo brzo ti otpori prestaju jer i pacijenti i zdravstveni djelatnici vrlo brzo uvide ogromni napredak i lični benefit.
Sljedeća bitna prepreka je finansiranje jednog ovakvog projekta na nacionalnom nivou, međutim postoje brojni primjeri iz prakse da se inicijalna ulaganja za vrlo kratko vrijeme u cjelosti vrate kroz ogromne i brojne uštede koje digitalna transformacija zdravstva donosi.
Naravno da jeste. Čak šta više, u zemljama poput naše koje su ograničene sa resursima, digitalna transformacija je neophodna, jer naši fondovi nemaju resursa u suvišku i potrebna je značajna racionalizacija i prema cilju orijentirano brzo preusmjeravanje sredstava koje samo ovakvi digitalni sistemi mogu pružiti.
Prof. dr. sc. Nermin Salkić specijalista je interne medicine i subspecijalista gastroenterohepatologije, trenutno na dužnosti načelnika Klinike za interne bolesti JZU UKC Tuzla.
Primarno polje interesa su mu bolesti jetre i transplantacija jetre, ultrazvučne metode u gastroenterologiji i hepatologiji, te digestivna endoskopija. Osnivač je i glavni urednik Portala CME.ba namijenjenog online usavršavanju ljekara, te Portala webDr.ba namijenjenog pružanju provjerenih zdravstvenih informacija opštoj populaciji.
Veliki je zagovornik digitalizacije zdravstva i integracije digitalnih alata u svakodnevnoj kliničkoj praksi i edukaciji.
M-BA-00000183
Roche d.o.o. - Roche Ltd, Zmaja od Bosne 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina