Koja su najčešća oboljenja očiju?

Za kampanju piše: Prof. dr Sanja Sefić Kasumović

Najčešći razlog javljanja očnom doktoru su upale prednjeg dijela oka i to kapaka i konjunktive. 

Pacijenti koji se javljaju ljekarima iz ovih razloga obično se žale na crvenilo, otok kapaka, suzenje, nelagodu, osjetljivost na svjetlo i pojačano treptanje.

Pored mnogih oboljenja koja se mogu javiti najčešća oboljenja očiju su „konjuktivitisi“ i „suho oko“.1

Crvenilo, kongestija ili hiperemija konjunktive je najčešći razlog dolaska pacijenta očnom doktoru. Radi se o proširenim, naglašenim i vijugavim krvnim sudovima na inače bijelom oku. Nalazimo je kod upala i iritacija konjunktive različitog uzroka. Ne smije se zaboraviti mogućnost prisustva stranog tijela u oku i tada je obično crvenilo jednostrano. Upala je znak odbrane konjunktive jer je crvenilo konjunktive obično praćeno pojačanim suzenjem oka. Ako je otok osjetljive i crvene konjunktive  poluproziran i sjajan, najvjerovatnije i najčešće se radi o alergijskom uzroku.2

Pojačano suzenje nastaje kao rezultat produkcije vodenastog eksudata (tipično za virusne i alergijske upale), mukoidnog koji je gušći i bjelkast, te gnojnog (kod bakterijske infekcije). Upala konjunktive je najčešće praćena jakom osjetljivosti na svjetlo  i pojačanim treptanjem kapaka.2

Akutni bakterijski konjunktivitis je jedna od najčešćih patoloških stanja oka. Javlja se kod djece i odraslih. Bolesnik se žali na crvenilo, peckanje i iritaciju oka praćenu jakom sekrecijom iz očiju. Simptomi se javljaju naglo i obično su obostrani.3

Bolesnici treba da spriječe širenje zaraze (koristiti vlastite jastučnice i peškire) bilo koje vrste upale konjunktive  vodeći računa o higijenskim navikama. Savjetuje se često pranje ruku i izbjegavanje dodira očiju. Obično se u anamnezi nađe osoba sa koje je prenešena infekcija.3

Svim upalama konjunktive se savjetuje često ispiranje očiju sa neutralnom i sterilnom tekućinom za ispiranje očiju nipošto čajem od kamilice koja je jak alergen i može dodatno iskomplikovati upalu. Savjetuje se uraditi bris konjunktive kod gustog i bjeličastog sekreta da se ustanovi pravi uzrok bakterijske upale. Na osnovu nalaza brisa i antibiograma propisuje se specifična antibiotska terapija u obliku kapi ili peroralno. Sve ostale upale se liječe protuupalnim lijekovima nipošto antibioticima ili steroidima.3

Sindrom suhog oka se odnosi na neadekvatan kvalitet i količinu suza što rezultira nestabilnim suznim filmom. Suzni film se sastoji od vodenog, sluzavog i masnog sloja. Za zdravlje oka potrebna je i količina i kvalitet suza koje čuvaju oko tokom dana. Čovjek dnevno trepne 15 000 puta i ako je suzni film nedovoljan ili nekvalitetan dolazi do jednog od ranije navedenih stanja bolesti prednjeg segmenta oka.4

Najčešće je stanje poremećaja kvalitete suza uzrokovano nedovoljnim stvaranjem vodenog dijela suznog filma. Najčešće se radi o:

• Sjögrenovom sindromu, 

• disfunkciji Meibomovih žlijezda, 

• nošenju kontaktnih sočiva duže od preporučenog vremena, 

• poremećaju funkcije kapaka, 

• lagoftalmusu, 

• ožiljcima kapaka, 

• boravku u pregrijanim prostorijama sa isušenim zrakom, 

• prekomjernim korištenjem računara i pušenjem.4

Pacijenti se žale na suhoću, osjećaj pijeska i nelagode sa iritacijom u očima, umor, pojačano treptanje i osjetljivost na svjetlo, povremeno epizode slabljenje vida, stalno crvenilo i osjećaj teškoće u kapcima.5

Bez obzira na razlog suhog oka, prva stepenica u liječenju je edukacija bolesnika. Bolesnik mora shvatiti etiologiju bolesti, imati realna očekivanja od terapije, te shvatiti da je pridržavanje terapije od esencijalne važnosti za uspjeh liječenja. Savjetuje se izbjegavanje vanjskih faktora koji pojačavaju simptome i izbjegavanje nošenja kontaktnih leća i procedura refraktivne hirurgije. Pacijenti moraju biti svjesni važnosti čestog treptanja, kao i korištenja lubrikanata. Nadomjesna terapija umjetnim suzama neće i ne može zamijeniti kompleksnu kompoziciju prirodnog suznog filma, ali može značajno olakšati simptome bolesti kao i svakodnevni život bolesnika. U terapiji se koriste umjetne suze, gelovi i masti.5

Uzroci upale prednjeg dijela oka su raznoliki. Svako crvenilo ili neuobičajneo suzenje, osjetljivost na svjetlo je znak upale i ako ne prođe za jedan dan oči treba pregledati od strane stručne osobe. Samoinicijativno liječenje najčešće antibioticima ili drugim očnim lijekovima, ispiranje kamilicom, umjetnim suzama, stavljanje luka ili meda ili bilo šta  slično se ne savjetuje. Upale oka se javljaju naglo, obično su naizgled ničim izazvane i vrlo su zarazne. Isto tako, sa pravom terapijom upale prolaze za dan ili dva i tegobe vezane za nelagodu i crvenilo nestaju.5

Iz tog razloga neophodno je da odlazimo pravovremeno na pregled kod oftalmologa kako ne bismo doveli do većih komplikacija potencijalno nepravilnim tretiranjem očnih oboljenja.

Redovna kontrola kod oftalmologa je ključna za zdravlje naših očiju i zbog tog odlazimo na redovne oftalmološke preglede kako bi smo prevenirali komplikacije i ispravno liječili nastala očna oboljenja.

Prof. dr Sanja Sefić Kasumović rođena je 1965. godine u Banja Luci, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Medicinski fakultet završila je u Banja Luci 1989. godine. Nakon završenog fakulteta radila je na zvanju asistenta na predmetu “Oftalmologija" na Medicinskom fakultetu u Banja Luci. Dr Sefić Kasumović radila je na Klinici za očne bolesti u Sarajevu gdje je obavljala funkciju šefa Odjeljenja glaukome, te kao asistent na predmetu  “Fiziologija" Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Zaposlena je kao oftalmolog - hirurg u ordinaciji "Dr Sefić" u Sarajevu. Postdiplomski studij upisala je i isti završila na Medicinskom fakultetu u Banja Luci 1993. godine, odbrana magistarskog rada pod nazivom: ,,Uloga Octopus kompjuterizirane perimetrije u ranoj dijagnostici glaukoma”.

U toku svoje edukacije interes je posvetila glaukomu, hirurg bolesti prednjeg segmenta oka i vidnom polju i spektralnoj optičkoj koherentnoj tomografiji. Kao autor i koautor objavila je preko 30 naučnih i stručnih radova te 6 knjiga i udžbenika iz oftalmologije (od čega 2 na engleskom jeziku).

Doktorsku disertaciju pod nazivom: ,,Morfološke promjene optičkog nerva i funkcija oka kod glaukoma” odbranila je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli 2010. godine. U naučno-nastavno zvanje docent za nastavni predmet Oftalmologija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli izabrana je 25.05.2011. godine. a ponovo izabrana 25.09.2017. godine. U septembru 2019. godine je izabrana u zvanje vanrednog profesora na katedri za oftalmologiju medicinskog fakulteta u Tuzli. Od 2018./2019. godine šef katedre Oftalmologije na Sarajevo School of Science and Technology, Sarajevo Medical School.

Reference:

1. Kanski J, Bowling B, Nischal K, Pearson A. Clinical Ophthalmology: A Systematic Approach. 7th ed. Edinburgh; New York: Elsevier/Saunders; 2011.

2. Cantor L, Rapuano C, Cioffi H. Basic and Clinical Science Course. San Francisco: American Academy of Ophthalmology. 2017-2018.

3. Sefić M. Oftalmologija. Sarajevo: TKP Šahinpašić. 1998. 

4. Sefić Kasumović S. Oftalmologija kroz pitanja. Sarajevo:Dobra knjiga.2021.

5. Čupak K, et al. Oftalmologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus. 1994.

M-BA-00000778