MALI OČNI RAZGOVORI: Kada otići na očni pregled?

Za kampanju piše: Dr Arnes Čabrić

Osim što nam omogućuju da vidimo svijet oko sebe, oči često i pokazuju zdravstveno stanje u kojem se organizam nalazi. Preko 90% svih informacija o spoljašnjem svijetu dobivamo putem čula vida, a redovna kontrola je najbolji način da se naše oči održavaju zdravim i funkcionalnim. U susret Svjetskom danu vida, u ovim Malim očnim razgovorima sa dr Arnesom Čabrićem iz Poliklinike sa dnevnom bolnicom Doboj Jug razgovaramo o tome kada otići na očni pregled.

Zašto je potrebno ići na redovne očne preglede?

Očni pregled može vam reći mnogo o vašem općem zdravstvenom stanju. Zato je važno redovno odlaziti na oftalmološke preglede, čak i ako ne nosite naočale ili kontaktne leće. 

Temeljan pregled može uočiti ozbiljne zdravstvene probleme poput dijabetesa, lupusa, visokog krvnog tlaka, visokog holesterola i očnih bolesti, poput glaukoma i makularne degeneracije. Nerijetko su upravo očni ljekari ti koji prvi primijete komplikacije primarne bolesti za koje pacijent nije predhodno imao saznanje, te upute pacijenta na pregled kardiologu, nefrologu, hematologu, endokrinologu ili onkologu.

Redovitost očnog pregleda trebala bi se temeljiti na prisutnosti očnih abnormalnosti i/ili vjerojatnosti razvoja istih. Osobe koje imaju iznenadne padove oštrine vida zahtijevaju hitne preglede. 

Pojedinci koji nemaju simptome, ali koji su pod visokim rizikom od razvoja očnih bolesti povezanih sa sistemskim bolestima kao što su npr. dijabetes melitus i hipertenzija ili koji imaju pozitivnu porodičnu anamenzu zahtijevaju periodične sveobuhvatne preglede očiju. Učestalost ovih pregleda ovisi o dobi pojedinca, specifičnom stanju i vjerojatnosti nalaženja abnormalnosti pregledom. 

Odrasle osobe koje nemaju simptome i koje su pod niskim rizikom trebale bi dobiti inicijalni sveobuhvatni pregled oka od strane oftalmologa, a zatim bi trebale slijediti raspored periodičnih procjena namijenjenih otkrivanju bolesti oka.

Koliko često bi trebalo ići na očne preglede?

Ako nemate nikakvih simptoma ili problema s vidom, preporuka je:

• Dob od 20 do 39 godina: Svakih 5 godina

• Dob od 40 do 54 godine: Svake 2 do 4 godine

• Dob od 55 do 64 godine: svake 1 do 3 godine

• Dob od 65 godina i više: Svake 1 do 2 godine

Predlažu se češći kontrolni pregledi ako nosite naočale ili kontaktne leće; imate pozitivnu porodičnu anmenzu očnih bolesti ili imate hronično stanje koje vas izlaže riziku od bolesti oka, poput dijabetesa.

• Dojenčad s visokim rizikom, poput one s potencijalom za retinopatiju nedonoščadi i one s obiteljskom historijom retinoblastoma, katarakte u djetinjstvu, glaukoma u djetinjstvu ili metaboličkih i genetskih bolesti, trebaju obaviti sveobuhvatan pregled kod oftalmologa čim je to medicinski izvodivo.

• Djeca bi trebala imati procjenu očnih problema u novorođenačkom razdoblju, a potom i na svim sljedećim rutinskim zdravstvenim pregledima. Elementi procjene razlikuju se ovisno o dobi djeteta. Abnormalnosti prisutne pri rođenju, kao što su zamućenja očnog medija (npr. kongenitalna katarakta) ili ptoza, mogu imati duboke učinke na razvoj normalnog vida u dojenčeta. U dobi od 3 do 3 1/2 godine, dijete će općenito dovoljno surađivati ​​za prilično tačnu procjenu oštrine vida i poravnanja oka.

• Djeci školske dobi potrebno je redovito procjenjivati ​​vidnu oštrinu i poravnanje oka (otprilike svake 1 do 2 godine) tijekom posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te u školama ili na javnim pregledima.

• Osobe koje razviju dijabetes melitus tipa 1 trebaju biti pregledane od strane oftalmologa 5 godina nakon početka bolesti, a nakon toga najmanje jednom godišnje. Osobe koje razviju dijabetes melitus tipa 2 trebaju se pregledati u vrijeme postavljanja dijagnoze i nakon toga najmanje jednom godišnje. 

• Žene s dijabetesom tipa 1 ili tipa 2 trebale bi proći sveobuhvatan očni pregled prije začeća, a zatim rano u prvom tromjesečju trudnoće. Preporučeni intervali za naknadne preglede ovise o stupnju retinopatije.

• Glaukomski pacijenti trebaju dolaziti minimalno jednom u 6 mjeseci na redovno kontrolu koja će obuhvatati mjerenje očnog pritiska, pregled očnog dna te dijagnostičke pregledu u vidu optičke koherentne tomografije oka te kompjuteriziranog vidnog polja

Učestalost očnih pregleda u prisutnosti akutne ili hronične bolesti uveliko će varirati, sa intervalima u rasponu od sati do nekoliko mjeseci, ovisno o uključenim rizicima, odgovoru na liječenje i mogućnosti napredovanja bolesti.

Da li otići ona očni pregled kod oftalmologa ili optometriste?

Mnogi su ljudi zbunjeni kome se javiti za očni pregled. Oftalmolog je ljekar sa licencom za bavljenje očnom medicinom i hirurgijom koji također može propisati naočale i kontaktne leće.

Optometrist je ovlašteni stručnjak (ne liječnik) koji uglavnom obavlja preglede očiju i testove vida te propisuje naočale i kontaktne leće. Optometrist može otkriti neke probleme s očima i može propisati lijekove za određene očne bolesti.

Oba su dobra opcija za sveobuhvatan pregled očiju. Kod kompliciranijih problema potrebno je dogovoriti pregled kod oftalmologa. Vaš porodični ljekar može vam dati preporuku.

Ako je prošlo dosta vremena otkako ste bili na pregledu vida, razgovarajte sa svojim ljekarom o zakazivanju termina.

Čabrić dr Arnes – specijalista oftalmologije i optometrije Poliklinike sa dnevnom bolnicom Doboj jug. Od 2021. godine kandidat doktorskog studija Biomedicine i zdravstva. Dio operativnog tima u Specijalnoj Oftalmološkoj bolnici Royal oftalmologija u Doboju te Poliklinike Srce Sarajeva. Polja interesovanja: vitroretinalna hirurgija, medical retina, operativni zahvati katarakte.

M-BA-00001010