Moja priča ide otprilike ovako (kako je jedna moja drugarica duhovito zaključila), ko je tebe kleo, taj dangubio nije. U tridesetima sam dobila Hodgkinov limfom, u četrdesetima karcinom dojke, u pedesetima karcinom pluća.
Boreći se sa rakom, shvatila sam da je jedna životna priča najbolja infomacija koju svaki pacijent može dobiti, zato smo moja sestra i ja čvrsto odlučile glasno govoriti o svom putu ka ozdravljenju.
Najčešće vrste raka u ženskoj populaciji su rak dojke, rak debelog crijeva, rak pluća, rak vrata maternice i rak janika. Ipak, rak se može razviti na bilo kojem dijelu ženskog reproduktivnog sistema.
Ako ćemo pričati kao studenti, reći ćemo kako joj je metabolizam zamršen i samim tim zanimljiv, a njena uloga velika. Ako ćemo pričati kao kliničari onkolozi, reći ćemo kako je svakodnevna.
Statistika pokazuje da je rak poslije kardiovaskularnih bolesti drugi uzrok smrti koji u Bosni i Hercegovini godišnje ubije 5 000 ljudi, a globalno u svijetu 10 milijuna ljudi zbog čega se pomiješanim osjećajima zabrinutosti i znatiželje pitamo zašto nastaje rak? Odgovor na to pitanje krije se u genima čija oštećenja dovode do zloćudne preobrazbe stanice i nastanka raka. Sljedeće pitanje koje sebi možemo postaviti je u kojem smjeru ide onkologija, možemo li saznati više o mutacijama gena koji mogu uzrokovati rak?
Stanovništvo ali i stručna javnost je upoznata da je ovo oboljenje najučestalije među muškom populacijom, ali često i kod žena, da se ne tako rijetko dijagnostikuje kod osoba mlađih od 50 godina.
Da li će rak nastati u tijelu ovisi direktno od toga da li će imuni sistem prepoznati i uništiti mutirane ćelije na vrijeme. Najjednostavniji model koji objašnjava ovaj, veoma komplikovani, mehanizam se zove imunološki ciklus raka