Za kampanju piše: Prof dr sc Suzana Pavljašević, prim dr med


Promjene koje svijet treba su svuda oko nas. Često smatramo da su nova otkrića u nepoznatim prostorima, a dešava se da promjene koja trebamo se nalaze u našoj neposrednoj blizini. Stoga je važno posmatrati svijet koji nas okružuje kako nam ne bi promakla u treptaju oka.

Danas sa nama razgovara prof dr sc Suzana Pavljašević o tome kako su inovacije u oftalmologiji nastale i promijenile naš svakodnevni život.

Obzirom da je upotreba naočala jako rasprostranjena, da li nam možete reći kada su nastale prve naočale?

Zanimljivo da se oko ove teme vodi diskusija vijekovima. Po Marku Polu i njegovim zapisima sa putovanja do Kine, primat imaju Kinezi u 11. vijeku i po njegovim zapisima u Kini su napravljene prve naočare. Međutim, po nekima prvi su bili italijani zapravo Salvino D'Armate iz Pize se spominje kao inventor prvih naočara iz 1284. godine. Postoji i priča po kojoj su monasi bili prvi koji su počeli koristiti naočale, kao preteča današnjih, jer kao učeni ljudi iz potrebe čitanja i pisanja, u kasnijim godinama starosti, počeli su koristiti naočale čiji ram je pravljen od kože i drveta. Prve naočale su korigovale dalekovidnost. Ono što znamo iz literature jeste da su prve sunčane naočale kakve mi danas nosimo izumljene od strane Sam Foster 1929 godine (1). 

Jedna od najčešće implantiranih medicinskih pomagala jeste intraokularna leća. Da li nam možete reći kako su nastale ove leće?

Izum implantabilne, podnošljive i tehnički izvodljive intraokularne leće bio je revolucija u hirurgiji katarakte. Godine 1795. korištena su prva sočiva, napravljena od stakla Casaamata — nazvana po izumitelju — ali je IOL pao u oko zbog svoje težine. Pravi početak upotrebljive IOL tehnologije dogodio se tokom Drugog svjetskog rata. Sir Harold Ridley je bio dežurni očni hirurg koji je brinuo o povrijeđenim pilotima. Primjetio je da mali komadi vjetrobranskog stakla (tj. PMMA iz srušenih aviona) koji su prodrli u oko tokom povreda nisu izazvali upalnu reakciju. Tijelo nije odbacilo materijal i ostao je inertan u oku. Ridley je prepoznao da bi ovaj materijal  mogao biti idealan za implantaciju umjetnih leća. Nakon detaljnog istraživanja, Sir Harold Ridley je implantirao prvu IOL 27. novembra 1947. u bolnici Saint Thomas u Londonu (2,3).

U oftalmologiji vrlo često se koristi laser u različite svrhe, da li nam možete nešto više reći o nastanku i primjeni lasera u oftalmologiji?

Skraćenica LASER znači Light Amplification of Stimulated Emission of Radiation ili u prevodu-svjetlosna stimulisana emisija zračenja a sam termin se koristi od 1959. godine zahvaljujući Gordonu Gouldu (4).

Teorija pretvaranja svjetlosti u koherentni, čvrsti snop potiče od Alberta Ajnštajna, koji je još davne 1917. godine predložio stimulisanu emisiju zračenja. Svjetlosnu fotokoagulaciju za retinu prvi je demonstrirao 1940-ih njemački oftalmolog Gerd Meyer-Schwickerath, MD, koji je eksperimentirao s fokusiranjem prirodne sunčeve svjetlosti u oko pomoću heliostata. Ideja za njegovo istraživanje je nastala jedno jutro davne 1940. godine kad je sjedio u parku i gledao kako se otvara cvijet pod uticajem sunčevih zraka. Kao pionir u oblasti primjene lasera u oftalmologiji platio je visoku cijenu jer je zadobio rupturu makule eksperimentišući sa svjetlosnim snopom. Pronalazak fotokoagulacije predstavljao je veliki napredak u rješavanju patologije retine. (5)

Danas su se laseri inkorporirali u praksi oftalmologa od refraktivne hirurgije, rješavanja postoperativnih komplikacija nakon operacije katarakte, liječenje komplikacija dijabetesa na retini, liječenje ablacije retine kao i liječenje okluzija krvnih sudova retine.

Pričamo već neko vrijeme o očima i zdravlju očiju kroz različite teme. Da li nam možete Vi reći šta to oko čini jedinstvenim i zašto je važno da održavamo zdravlje naših očiju?

Ljudsko oko može razlikovati oko 10 miliona različitih boja i ima rezoluciju od oko 576 megapiksela. Međutim, mozak obrađuje samo dio ovih informacija, što rezultira našom percepcijom niže rezolucije. Još jedan interesantan podatak jeste da u prosjeku, osoba trepće oko 15 do 20 puta u minuti a pacijenti koji nose kontaktne leće moraju češće da trepću. To iznosi otprilike 28.800 treptaja dnevno i preko 10 miliona treptaja godišnje. Prosječna ljudska očna jabučica ima oko 24 milimetra u prečniku i teži oko 7,5 grama. Uprkos svojoj maloj veličini, oči su složeni organi koji se sastoje od preko 2 miliona radnih delova (6). 

Očno dno je jedino mjesto u tijelu gdje se krvni sudovi mogu posmatrati direktno, bez potrebe za dodatnom aparaturom i dobijemo izgled krvnih sudova „in vivo“ (6).

Ljudsko oko se može prilagoditi uslovima slabog osvetljenja i očima je potrebno oko 30 minuta da se potpuno prilagode tami, pri čemu se zjenice šire, a mrežnica postaje osjetljivija na svjetlost (6).

Mišići oka su najbrži mišići u ljudskom tijelu, sposobni za brze pokrete. Zahvaljulući tome oko se može rotirati  brzinom do 500 stepeni u sekundi (6). 

Slično otiscima prstiju, svaka osoba ima jedinstvenu šaru u šarenici, koja je obojeni dio oka. Šarenica (obojeni dio vašeg oka) ima 256 jedinstvenih karakteristika a  otisak prsta ima samo 40. Ovaj poseban obrazac se koristi u svrhu biometrijske identifikacije (6).

Suze se ne prolivaju samo kao odgovor na emocije, već služe i kao zaštitni mehanizam za oči. Pomažu da oči budu podmazane, uklanjaju ostatke i sadrže enzime koji se bore protiv bakterija (6).

Vaše oči se fokusiraju na 50 različitih objekata svake sekunde i veoma je interesantno da oči mogu otkriti plamen svijeće na udaljenosti od 4,5 kilometara. Jedini organ složeniji od oka je mozak pa se smatra da je oko grana drveta koje se zove mozak pa promjene na oku mogu ukazivati na oboljenja mozga (7).

U nastavku nekoliko dodatnih interesantnosti vezanih za oči:

  • Nemoguće je kihati otvorenih očiju.

  • Omatofobija je strah od očiju.

  • Rožnjača ajkule je skoro identična ljudskoj rožnjači, a čak se koristila i u hirurgiji ljudskog oka!

  • 80 posto svega učenja dolazi kroz oči.

  • Vidljiva je samo 1/6 cijele veličine očne jabučice.

  • Očni nerv sadrži više od milion nervnih ćelija (7).

Iz ovog prethodnog vidimo koliko je ustvari bitno da čuvamo naše oči i vid. Kroz redovne odlaske kod oftalmologa radi kontrole zdravlja očiju možemo sačuvati i pravovremeno dijagnosticirati potencijalna oboljenja očiju. Zbog toga, nemojte čekati sa zakazivanjem svog pregleda kod očnog ljekara nego to učiniti čim prije kako bi ste bili sigurni da ste uradili sve što ste trebali za svoj vid.

Suzana Pavljašević (Nikolić) rođena je u Tuzli, 1962. godine gdje je završila Gimnaziju a Medicinski fakultet je upisala i dobitnik je dvije Srebrne značke Univerziteta za postignute rezultate u učenju. 

Postdiplomski studij je upisala u jesen 1986., a doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Po položenom ispitu iz oftalmologije u martu 1997. vraća se u JZU Dom zdravlja Tuzla, Dispanzer za očne bolesti gdje radi do današnjeg dana. Dopunska edukacija iz oblasti kontaktologije obavljena je 1997. godine u Bolnici « Sestara Milosrdnica « u Zagrebu.

Član skupština i upravnih odbora brojnih kantonalnih i federalnih strukovnih udruženja i vanredni je profesor na medicinskom fakultetu u Tuzli. U aprilu 2006. godine Federalno ministarstvo zdravlja joj je dodijelilo zvanje primarijus kao priznanje njenom dugogodišnjem radu.

Učestvovala je na brojnim kongresima i seminarima u našoj zemlji i inostranstvu kao autor i koautor brojnih radova. Objavljivala je više radova u našim i međunarodno priznatim časopisima.

Član je Komisija za polaganje završnog specijalističkog ispita u više navrata kao i član Komisija za odbranu magistarskog i doktorskog rada na Medicinskom fakultetu u Tuzli kao i na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Literatura:

(1) https://www.readingglasses.com/blogs/news/history-of-eyewear

(2) Tehrani M, et al. Late postoperative opacification of Memory Lens hydrophilic actylic intraocular lens. J Cat Refract Surg. 2004;30(1):112-115.

(3) Apple AJ, Sims J. Harold Ridley and the Invention of the Intraocular Lens. Survey of Ophthalmology. 1996;2001-2002.

(4) Charles S. Endophotocoagulation. Retina. 1981;1:117-120.
(5) Peyman GA, Grisolano JM, Palacio MN. Intraocular photocoagulation with the argon krypton laser. Arch Ophthalmol. 1980;98:2062-2064.

(6) https://cybersight.org/online-learning/ coursecategory=general-ophthalmology

(7) https://www.shadygroveophthalmology.com/interesting-facts-about-eyes/

M-BA-00000935

Roche d.o.o. - Roche Ltd, Zmaja od Bosne 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina